Predstavnica Centra za ekologiju i energiju Amra Skramončin tvrdi da je u slučajevima požara na deponiji nemoguće utvrditi točan sastav plinova koji nastaju, ali da je jasno da su izrazito otrovni i često kancerogena te da mogu imati velike posljedice na zdravlje okolnog stanovništva i osoba koje sudjeluju u gašenju požara.
Zapaljive tvari
Ističe da je glavni uzrok požara na odlagalištima metan koji nastaje razgradnjom organskog i biorazgradivog otpada, a plastika, papir i druge zapaljive tvari koje se nalaze na odlagalištima samo pomažu u održavanju požara.
Požar na odlagalištu otpada “Stanovi” u Kladnju bukti već nekoliko dana, zbog čega je Stožer civilne zaštite općine Kladanj proglasio stanje elementarne nepogode.
Česti su požari i na deponiji “Višnjik” u Gradačcu. Posljednji veći požar na odlagalištu otpada “Višnjik” bio je 17. lipnja, kada je vatra zahvatila pšenicu i krenula prema kućama, a potom je zahvatila šumu, a Civilna zaštita upozorila je građane da ne izlaze izvan kuća jer dim je opasan za zdravlje. Srećom, tog je dana zaustavljeno širenje požara, ali nije prošla opasnost od novog požara na ovom i desecima drugih odlagališta.
Preuzmi odgovornost
Osim što požari prijete okolnim stanovnicima i predstavljaju opasnost za šume, gašenje požara na ovim odlagalištima zahtjeva veliki angažman i angažiranost lokalnih vlasti, vatrogasaca, Civilne zaštite, korištenje ogromnih količina vode, sipkog materijala, itd. što također stvara velike troškove.
Lokalne vlasti i oni koji upravljaju odlagalištem moraju preuzeti odgovornost za nastalu štetu i poduzeti sve potrebne mjere da se to više ne dogodi. No, od odgovornosti se ne mogu izuzeti ni nadležne institucije na entitetskim i kantonalnim razinama, jer nije dovoljno samo narediti sanaciju odlagališta i definirati određene mjere, već je potrebno i pratiti njihovu provedbu.
Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić smatra da je dosadašnji pristup gospodarenju otpadom neodrživ te da ga je potrebno što prije promijeniti i preći na kružno gospodarenje otpadom.
– Treba raditi na smanjenju količine organskog i ambalažnog otpada koji se odlaže na odlagališta iz kućanstava i tvrtki koje proizvode takav otpad. Promocija kompostiranja, podjela kompostera i vrećica za kompostiranje, postavljanje spremnika i kanti za odvojeno prikupljanje otpada, podizanje znanja i svijesti predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama te građana samo su neke od aktivnosti koje je potrebno provesti. . No sve to treba pratiti hitna sanacija postojećih odlagališta i izgradnja nove infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom – istaknula je, prenosi Centar za ekologiju i energetiku.
