Danas je Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva kao spomen na svu ubijenu djecu od 1992. do 1995. godine.
Prema podacima Udruge roditelja ubijene djece, tijekom opsade Sarajeva, koja se smatra najdužom opsadom u povijesti modernog ratovanja, ubijeno je 1601 dijete.
Neka djeca ubijena su snajperskim hicima dok su se igrala u dvorištu ili na putu od kuće do škole ili natrag.
Postaje sve gore
Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece, rekao je da bol koju nose roditelji ne jenjava i da izreka da “vrijeme liječi sve” ne važi za gubitak najrođenijih bića.
– Mnogima je zapravo bol sve veća što vrijeme odmiče, pogotovo za one roditelje, a ima ih nemali broj, koji su ubili po dvoje djece, ili ostali bez djece. “Bez obzira na sve to, sigurno je da svi roditelji, kako prošlih godina tako i danas, nose tu bol, a emocije će biti posebno pojačane kada dođe ovaj 5. maj, Dan sjećanja na ubijenu djecu”, kazao je Grabovica. u intervjuu za Anadoliju.
Dodao je kako svake godine roditelji imaju pomiješane emocije – od beskrajne tuge do ponosa što na primjeren način obilježavaju Dan sjećanja na ubijenu djecu i šalju poruke da su djeca koja su mučki ubijena tijekom opsade Sarajeva nisu zaboravljeni.
– Posebno nam je važno da mladima koji će biti prisutni, a uvijek će ih biti u značajnom broju, pošaljemo poruku da ne smiju zaboraviti, da se sjećaju, da ne mrze ili veličaju sebe, nego da znaju što se dogodilo, da budu jako oprezni ubuduće, da na primjeren način zaštite svoju domovinu i grad“, naglasio je Grabovica.
Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva često je skretalo pažnju na činjenicu da bh. pravosuđe nije učinilo dovoljno na procesuiranju zločina nad ubijenom djecom grada Bosne i Hercegovine.
Grabovica je ponovio da obitelji ubijene djece ipak najviše žalosti činjenica da Tužiteljstvo BiH u protekla tri desetljeća nije podiglo niti jednu optužnicu.
-Ono što nam je posebno teško je saznanje da za tako strašne zločine, za 1.601 ubijeno dijete, nitko nikada nije odgovarao, a da tužiteljstvo nikada nije podiglo nijednu optužnicu. To je jednostavno nevjerojatno. Da svemu ovome nisam svjedočio proteklih godina i da sam se pojavio s nekog drugog mjesta, ne bih vjerovao. Nema posebne dileme tko je to učinio. Znaju se zapovjednici, znaju se snajperisti koji su i ubijali… Spominje se pomirenje, ali bez katarze i kazne nema pomirenja. Može se pokušavati, razgovarati, ali to su uvjeti koji vode pomirenju”, kazao je Grabovica, čija je 11-godišnja kćerka Irma poginula u eksploziji granate u opkoljenom Sarajevu 20. ožujka 1993. godine.
Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela odluku da se 5. maj obilježava kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva.
Spomenik ubijenoj djeci 1992–1995.
Ove godine Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva obilježava se 7. maja, a organizaciju ove manifestacije preuzelo je Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo.
U Sarajevu postoji Muzej ratnog djetinjstva čiji eksponati podsjećaju na strahote kroz koje su djeca prolazila i kako je izgledala njihova svakodnevica. U središtu grada nalazi se spomen obilježje ubijenoj djeci 1992.-1995., kao i spomen soba.
Opsada Sarajeva počela je 5. travnja 1992., a završila 29. veljače 1996. godine. Trajao je 1.425 dana. Za to vrijeme oko 350.000 stanovnika svakodnevno je bilo izloženo vatri pripadnika bivše JNA i paravojnih formacija, a kasnije i pripadnika tadašnje Vojske RS, iz gotovo svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima.
Napori branitelja
Nisu se uspjeli spustiti i zauzeti grad samo zahvaljujući velikoj volji, želji i trudu branitelja, većine građana koji su se odazvali pozivu na obranu, i to u početku gotovo goloruki, u tenisicama i trapericama. , s minimalnim naoružanjem, suprotstavio se braniteljima grada.
Tijekom opsade stradao je 11.541 građanin Sarajeva, među kojima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, gotovo četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.
