Nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru Marija Selak Raspudić osvrnula se na pitanje Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, komentirajući svoje protukandidate na predsjedničkim izborima.
– Nastavlja se gaženje prava Hrvata u BiH, uz šutnju Zorana Milanovića i Dragana Primorca – istaknula je u naslovu reakcija na događanja u FBiH, među kojima je i Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji.
Objašnjavajući zašto je Južna interkonekcija važna za Hrvatsku, ponovila je osporavanu tezu o postojanju “hrvatskih teritorija” u Bosni i Hercegovini.
– Južna plinska interkonekcija nedvojbeno je hrvatski gospodarski i strateški interes, jer je od presudne važnosti da plinovod koji dolazi iz Hrvatske i prolazi kroz većinski hrvatska područja u BiH bude u tom segmentu u nadležnosti Hrvata u BiH – rekao je Selak Raspudić. .
Potom se Selak Raspudić fokusirala na protukandidate i zbog izostanka njihovih reakcija po ovom pitanju.
– Prvi sam reagirao prije nego što su bošnjačke stranke pregazile hrvatske zastupnike u Parlamentu BiH oko Južne interkonekcije. To mi je bilo neprihvatljivo i odmah sam poduzeo korake da javno ukažem na problem. S druge strane, Zoran Milanović i Dragan Primorac, koji su nedavno glasno govorili o pravima Hrvata u BiH, odlučili su šutjeti o ovom pitanju, dok je premijer Plenković samo dan nakon usvajanja zakona u Saboru Bosne i Hercegovine dala je izjavu kojom je osudila takvo nametanje.
Iznijela je i stav da je “neprihvatljivo da stranac vrši pritisak na zastupnike u BiH”.
– Vrijeme je da se prekine s praksom protektorata i da se osigura pravo svim narodima u BiH da bez vanjskih pritisaka donose odluke u najboljem interesu BiH i svih njenih naroda i građana. Skandalozno nametanje odluke o južnoj interkonekciji pokazuje svu pogubnost Schmidtovih amandmana, kojima su se naši vlastodršci hvalili kao velikim diplomatskim uspjehom – rekla je.
Selak Raspudić smatra da je visoki predstavnik nanio štetu Hrvatima kada je po drugi put mijenjao Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
– Sada je jasno koliko smo bili u pravu kada smo upozoravali da se tim ustavnim amandmanima zapravo ograničavaju prava Hrvata u BiH. Tim izmjenama Šmit je ograničio hrvatsko pravo veta, što je ključni mehanizam zaštite hrvatskih interesa. Posljedice toga vidimo već sada, na primjeru Južne interkonekcije, kada će Hrvati o tome i drugim strateškim pitanjima glasovati u Domu naroda. Hrvati u BiH više ne mogu slobodno koristiti mehanizam veta u Domu naroda za zaštitu svojih interesa, jer će ih Bošnjaci sustavno preglasavati. Schmidtovim amandmanima Dom naroda, koji je trebao biti dom zaštite konstitutivnih naroda, pretvoren je u obični građanski dom. To je potpuno suprotno onome što je definirano Washingtonskim sporazumom i što je BiH kao država trebala biti – kazala je.
Naposljetku, kao kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske obećava da će se Bosna i Hercegovina tijekom njezina mandata “vratiti izvornim načelima Washingtonskog i Daytonskog sporazuma”.
– Borit ću se svom snagom da Hrvatima u BiH ponovno osiguramo paritet i vratimo se na izvorna načela Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Ti ugovori su temelj na kojem počiva ravnopravnost konstitutivnih naroda, a to je pravo koje Hrvatima moraju biti zajamčena. U tom opravdanom zahtjevu Hrvatska treba iskoristiti sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju kao punopravna članica EU i NATO-a. Kao predsjednica Republike Hrvatske nastavit ću beskompromisnu borbu za ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini – rekla je.
