Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler odigrao je vrlo važnu ulogu kada je u pitanju put naše zemlje prema EU, što je rezultiralo da Vijeće Europe da zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH i Hercegovine.
Veleposlanik Satler je u razgovoru za “Dnevni Puls” vrlo otvoreno govorio o tome što BiH očekuje u narednom periodu, ulaganjima Unije u našu zemlju, ali i odluci visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da iskoristi bonske ovlasti i donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.
Što znači zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom?
– Zeleno svjetlo Europskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom bila je velika prekretnica za ovu zemlju. Jednako važno, bio je to trenutak jedinstva. Ulazak u EU zajednički je cilj građana cijele Bosne i Hercegovine. Zeleno svjetlo za pristupne pregovore dano je nakon razdoblja u kojem su državne institucije kroz dijalog i pregovore uspjele usvojiti ključne reforme. Kao što sam rekao u svojoj video poruci nakon odluke Europskog vijeća: “Vjerujemo u ovu zemlju. Mi smo prijatelji, mi smo partneri. I bit ćemo zajedno u Europskoj uniji!” No, da bi taj cilj postao stvarnost, donositelji odluka u BiH trebaju nastaviti raditi na postizanju rezultata. Pokazali su da su moguća kompromisna rješenja koja donose dobrobit svima. Zapravo, činjenica da 27 država članica EU-a unatoč razlikama uspijeva pronaći zajednička rješenja i ujediniti se oko ključnih odluka trebala bi ovoj zemlji dati inspiraciju.
Schmidtova odluka
Idemo korak naprijed, pa, čini mi se, korak nazad…
– Prijetnje, eskalacije, retorika i postupci koji vode podjelama ne služe ničijim interesima. Svaki put kad zaprijete ili se dogode blokade, onemogućuju se poticaji za ulaganja, a frustracija kod običnih građana koja potiče odljev mozgova postaje sve jača. Sada, kada Bosna i Hercegovina ima realnu priliku napredovati na svom europskom putu i unaprijediti kvalitetu života u zemlji, bilo bi neodgovorno od donositelja odluka ponovno se okrenuti politici konfrontacije.
Kako u ovom trenutku komentirate Šmitovu odluku o izmjenama Izbornog zakona?
– Poznat je naš stav o korištenju izvršnih ovlasti visokog predstavnika. Smatramo to krajnjom mjerom koju treba koristiti samo za nepopravljive nezakonite radnje. Još je bilo vremena da se lokalne vlasti dogovore o izmjenama Izbornog zakona. Čelnici koalicije na državnoj razini obvezali su se dogovoriti pravodobno lokalno rješenje koje će biti implementirano prije općinskih izbora u listopadu. Po tom pitanju je napravljen napredak i smatramo da je postojala šansa da se domaći akteri usuglase prije raspisivanja izbora. Svakako da je koalicija na državnoj razini pokazala sposobnost kompromisa, čak i oko složenih pitanja kao što je Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
No, nakon odluke visokog predstavnika Šmita, također smo bili jasni da od svih aktera očekujemo odgovorno ponašanje i suzdržanost u narednom razdoblju. Neprihvatljive su prijetnje rukovodstva Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, uključujući i izbore u ovom entitetu u vlastitoj režiji, suprotno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
Zeleno svjetlo za pristupne pregovore pokazalo je da se kroz dijalog, a ne kroz eskalaciju, dolazi do rezultata.
EU je otvorila vrata članstvu, a mi ostajemo u potpunosti predani podršci BiH na njenom europskom putu, uključujući postojeću financijsku pomoć poput IPA fondova, ali i nove instrumente poput Plana rasta. Tu priliku domaći politički lideri ne smiju propustiti.
Milijarde eura
EU puno ulaže u našu zemlju, može li se otprilike dobiti koliko je do sada uloženo?
– EU je u značajnoj mjeri najveći investitor, partner i pružatelj pomoći BiH. Kad se uključe bilateralna ulaganja zemalja članica EU-a, ta se brojka još više povećava. Samo u bespovratnim sredstvima EU je u prošlom desetljeću uložila više od dvije milijarde eura. Kada se uzme u obzir da je BDP BiH nešto veći od 20 milijardi eura, razmjeri potpore EU postaju jasni. Bespovratna sredstva EU također su osigurala stotine milijuna eura povoljnih zajmova; samo za izgradnju koridora 5C iznose oko 1,5 milijardi eura. Ali ove brojke samo su dio priče. EU ne treba gledati samo kao donatora. Potpora EU zapravo je ulaganje u budućnost u kojoj mir i stabilnost vladaju cijelim kontinentom. Uostalom, EU je osnovana kao mirovni projekt, a velike svote koje zemlje diljem Europe dobivaju iz proračuna EU-a sredstvo su za potporu tome.
Ima li BiH ovim značajnim iskorakom pristup nekim novim fondovima, odnosno može li povući nova financijska sredstva?
– Dugi niz godina sredstva koja se dodjeljuju EU partnerima na Zapadnom Balkanu, kroz IPA fondove, primjerice, ne ovise o statusu pregovora s EU. Europska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana višestruko je potvrđena i sve se one tretiraju kao moguće buduće članice, sa svime što to podrazumijeva u smislu financijske pomoći. Osim toga, prošlost je pokazala da otvaranje pregovora privlači dodatna izravna strana ulaganja u zemlju i jača povjerenje u njezine institucije.
Predstavlja atraktivnu “posjetnicu” za zemlju. Sve zemlje u regiji povećale su stope gospodarskog rasta od otvaranja pristupnih pregovora. Štoviše, EU traži načine kako integrirati zemlje Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i donijeti im brojne prednosti članstva u EU, čak i prije nego što se pridruže EU. Ovo je jedno od temeljnih načela Plana rasta za Zapadni Balkan – kojim je za Bosnu i Hercegovinu predviđeno izdvajanje više od milijardu eura. Na primjer, željeli bismo da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i poduzeća. Također planiramo proširiti takozvane zelene pojaseve na granicama EU-a kako bismo koristili tehnologiju i suradnju između carine i službenika za provođenje zakona kako bismo robi omogućili brži i lakši prijelaz granica. Osim toga, EU planira proširiti pokrivenost Wi-Fi signalom na zapadnom Balkanu kako bi pomogla regiji da iskoristi prednosti digitalizacije i tehnologija budućnosti.
– Kao što je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman (Schuman) izjavio u svom poznatom govoru 9. svibnja 1950. godine, koji će na kraju dovesti do stvaranja EU, „Europa neće biti stvorena odjednom ili prema jednom planu. Izgradit će se kroz konkretna postignuća koja najprije stvaraju de facto solidarnost”.
Konkretni sljedeći koraci
– Što se tiče konkretnih idućih koraka, sljedeća faza je usvajanje pregovaračkog okvira. Europsko vijeće jasno je istaknulo korake potrebne za to – ispunjavanje osam koraka koje je Komisija zacrtala u listopadu 2022., a koji uključuju reforme poput usvajanja Zakona o sudovima i sveobuhvatnog Zakona o VSTV-u. Prije međuvladine konferencije kojom počinju pristupni pregovori, BiH će morati imenovati i glavnog pregovarača. To je netko tko mora biti izabran konsenzusom i tko vodi tim nestranačkih stručnjaka. Pristupni pregovori zahtijevat će od zemlje da se dogovori o zajedničkim unutarnjim stajalištima i da istupe kao jedan. BiH će također morati uspostaviti svoju pregovaračku strukturu, pregovarački mandat i okvir. Naime, država mora donijeti odluke o: koordinaciji između izvršnih vlasti, ulozi Parlamentarne skupštine BiH, uključivanju vanjskih stručnjaka, civilnog društva i poslovne zajednice, kao i svojoj transparentnosti i komunikacijskoj strategiji. Sljedeći koraci zahtijevat će predanost i predan rad, ali uz političku volju moguće ih je ostvariti – otvoreno je rekla veleposlanica EU.
Kontinuirana podrška
Satler je istaknuo kako Koridor 5C nije samo prometnica, već način povezivanja ljudi i poslovnih aktivnosti u cijeloj Bosni i Hercegovini i regiji te izgradnju čvrstih veza.
– Ulaganja u obrazovanje, posebice u popularne programe kao što je Erasmus+, omogućuju mladima da prijeđu granice i prošire svoje horizonte. Potpora poslovanju i poduzetništvu u EU pomaže u izgradnji veza s jedinstvenim tržištem EU koje donose prosperitet i prilike. Kultura i umjetnost važni su čimbenici spajanja, a financiranje umjetnika i kulturnog sektora potiče nove načine razmišljanja i toleranciju. I tako dalje. Kako BiH bude napredovala na svom europskom putu, ta podrška će se nastaviti – rekao je Satler.
