Međunarodna organizacija za migracije objavila je smrt migranata koji su prelazili rijeku Drinu. Ključ je, kažu, razotkrivanje krijumčara migranata preko zapadnog Balkana i uvođenje regularnih migrantskih ruta.
Time bi se, kažu, osigurala potpora migrantima u ranjivim situacijama, posebice ženama i djeci. Bosna i Hercegovina se također nalazi na ruti ilegalnih migracija koje predstavljaju veliki sigurnosni problem.
Sljedećih mjeseci možemo očekivati porast ilegalnih migracija, upozoravaju iz Službe za poslove sa strancima.
Tim više što je sve više migranata koji pripadaju naoružanim, kriminalnim skupinama.
Najnovija tragedija na Drini potvrda je da je migrantska ruta prema Bosni i Hercegovini ponovno u fokusu onih koji se žele vratiti u Europu. Brojke pokazuju da su policijske agencije od 2018. godine u BiH registrirale više od 140 tisuća ilegalnih migranata, a taj trend nastavljen je i početkom ove godine.
Franka Vican-Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH, kazala je da su pripadnici Granične policije od početka godine evidentirali 5370 osoba koje su ilegalno prešle ili pokušale ilegalno preći državnu granicu.
– Prema podacima Granične policije, najviše su evidentirani državljani Sirije, Turske, Afganistana, Maroka i Pakistana – rekla je.
Ilegalne migracije su pod kontrolom, uvjeravaju nadležni, prije svega kada je u pitanju kontrola stanja u centrima za privremeni smještaj. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u našoj zemlji trenutno boravi 1.806 ilegalnih migranata.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH za BHRT je rečeno da se u BiH trenutno nalazi 1.806 ilegalnih migranata – 1.284 u Kantonu Sarajevo i 522 u USK.
– Ova brojka ne odstupa puno od prosječnog broja migranata iz ranijeg razdoblja. Stanje sa smještajem osoba u privremenim prihvatnim centrima je zadovoljavajuće i BiH ima dovoljno kapaciteta za adekvatan smještaj migranata u četiri PPC (Ušivak i Blažuj u KS, Lipa i Borići u USK) – rečeno je.
U Službi za poslove sa strancima kažu da je ruta iz Srbije i Crne Gore prema BiH i dalje aktualna, te da je za očekivati porast ilegalnih migracija. Problem predstavljaju oni migranti koji su otkriveni kao pripadnici oružanih, kriminalnih skupina, prvenstveno državljani Afganistana i Maroka. Oni predstavljaju kompleksan sigurnosni problem za Bosnu i Hercegovinu.
Rade Kovač, voditelj Odsjeka za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima, rekao je da se uglavnom ti migranti bave velikim iznudama.
– Otmice samih migranata koji se nalaze na migrantskoj ruti i njihovo ucjenjivanje, slikanje u delikatnim situacijama, traženje novca od obitelji, pokušaji oružanih obračuna, a sve se to događa u trenutku kada sigurnosne agencije u suradnji s tužiteljstva, odlučili su se ozbiljnije postaviti prema takvom problemu – rekao je Kovač.
Kako navode iz Službe, uz pomoć drugih policijskih agencija, u planu je detaljnija kontrola istočne granice Bosne i Hercegovine. To je potrebno jer je Srbija proteklih mjeseci planskim aktivnostima i policijskim akcijama pojačala kontrolu granica, posebno dijela koji graniči s Mađarskom.
Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Srbija Radojša Đurović rekao je da je BiH glavno odredište za mnoge koji iz Srbije pokušavaju prijeći i nastaviti put.
– Prema našim procjenama, od početka godine u Srbiju ih je ušlo preko 25.000, a najveći broj ljudi nastavio je ovom rutom preko Drine prema BiH – rekao je Đurović.
Iz Službe za poslove sa strancima poručuju da se, kada su u pitanju naoružane kriminalne skupine, mora puno ozbiljnije postupati. Dodatni problem je što zemlja porijekla ne želi vraćati afganistanske državljane na svoj teritorij i ne poštuje sporazume o readmisiji. Otežavajuća okolnost za očuvanje BiH. granica je da se već duže vrijeme suočava s nedostatkom graničnih policajaca.
