Inga Pelinjagra (Pelinyagra), državljanka Ruske Federacije s političkim azilom u Italiji, koja je prije nekoliko mjeseci uhićena na aerodromu u Golubovcima, a nakon 18 dana, na zahtjev Interpola i odlukom Višeg suda, je pušten i vraćen u Italiju, tužio državu Crnu Goru zbog povrede časti i ugleda.
Uvjeren u pozitivan ishod parnice, “Vijesti” rekla je da će novac od naknade iskoristiti za rad organizacije za ljudska prava “DeportaciNet”, koja pomaže ruskim državljanima diljem svijeta kojima prijeti deportacija.
Potvrdu nije dobila
– Pomoći ćemo im da dobiju besplatnu podršku, kako bi sredstva iz Crne Gore bila iskorištena u dobre svrhe – rekla je.
Inga Pelinjagra uhićena je 22. srpnja u zračnoj luci u Golubovcima prema tjeralici ruskog centra Interpola. Njen suprug Maksim je nakon hapšenja za “Vijesti” rekao da od policije nije dobila potvrdu koja dokazuje i pojašnjava tjeralicu ruskog Interpola.
Kako je tada rekao, Inga je rođena u Ukrajini, ima putovnicu Ruske Federacije, a u Italiji je dobila politički azil. Taj je status u Italiji dobila u svibnju ove godine, što je redakciji prethodno potvrđeno iz talijanskog Ministarstva vanjskih poslova.
Nakon što je privedena na aerodromu, Viši sud u Podgorici odredio je ekstradicijski pritvor Ingi Pelinjagri, zbog postojanja međunarodne tjeralice NCB Interpol Moskva, od 28. studenog 2023. godine, a radi kaznenog progona za kazneno djelo kazneno djelo prijevare koju je počinila grupa osoba prema prethodnom dogovoru u iznimno velikim razmjerima, stavak 4. članka 159. Kaznenog zakona Rusije.
Tri tjedna kasnije Viši sud donio je rješenje o ukidanju pritvora. Tada su, između ostalog, naveli da je 7. kolovoza 2024. godine sudu dostavljen dopis Uprave policije Crne Gore – Interpol Podgorica, koji je dostavljen Ministarstvu pravde, “u kojem je navedeno da je nakon pravni pregled podataka u međunarodnoj tjeralici u odnosu na okrivljenu Ingu Pelinjagru, donesena je odluka Glavnog tajništva Interpola da evidentiranje podataka sadržanih u zahtjevu ne bi bilo u skladu s člankom 2. stavkom 1. Statuta Interpola” .
– Sukladno tome, difuzija će biti poništena, a podaci vezani uz osobu bit će izbrisani iz Interpolovih baza podataka. Glavno tajništvo Interpola je u svojoj obavijesti navelo da se više ne može koristiti Interpolov komunikacijski kanal 124/7 u vezi s ovim slučajem – stoji u obrazloženju odluke.
S obzirom na to da međunarodna tjeralica u odnosu na okrivljenicu Ingu Pelinjagru više nije na snazi, a bila je zakonska osnova za određivanje pritvora, navodi se u rješenju, sudac istrage okrivljeniku je ukinuo pritvor.
U to vrijeme Ingi je pravnu podršku u Crnoj Gori pružala Akcija za ljudska prava (HRA). Nakon uhićenja državljanina Ruske Federacije u zračnoj luci u Golobovcima priopćili su da osoba sa statusom izbjeglice, kao u slučaju Inge Pelinjagre, ne bi trebala biti izručena državi koja joj prijeti progonom.
– Gospođa Pelijagra dobila je status političke izbjeglice u Italiji zbog iznošenja javnih stavova i političkih stavova protiv režima u Rusiji. Talijanske vlasti utvrdile su da će ona zbog tih stavova biti izložena političkom progonu u Rusiji, što bi joj ugrozilo život ili slobodu – priopćili su tada iz organizacije.
Kako su tada naveli, Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokol iz 1967. obvezuju Crnu Goru na pružanje zaštite osobama kojima je status izbjeglice priznala država ugovornica, poput Italije, jer je ta vrsta zaštite međunarodna , a ne domaći (talijanski ) karakter.
Inga Pelinjagra. Vijesti.me
– Dakle, zaštita od progona koju je gospođa Pelinjagri dobila u Italiji vrijedi i na području Crne Gore. Konkretno, član 33. Konvencije zabranjuje Crnoj Gori da „nasilno, na bilo koji način protjera ili vrati gospođu Pelinjagri do granica teritorije na kojoj bi njen život ili sloboda bili ugroženi zbog njene rase, vjere, državljanstva, pripadnosti društvene skupine ili njezinih političkih stavova”. Osim toga, rizici kojima bi bila izložena uključuju i postupanje protivno članku 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i članku 3. UN-ove Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka. ili Kazna – priopćeno je ranije iz HRA.
Pravni status izbjeglice
Akcija za ljudska prava upozorila je tada da bi izručenjem ove osobe Rusiji Crna Gora prekršila svoje međunarodne obveze, ali i ljudska prava Pelinjagre, koja je “štite od progona i trpljenja ozbiljne nepravde, te da sama činjenica da je pritvorena je samo inherentno proizvoljna praksa koja zanemaruje njezin izbjeglički pravni status”.
Inga Pelinjagra je zahvalna na angažmanu HRA i advokata Dalibora Tomovića, ali i na reakciji crnogorske javnosti.
– Nisam mogla ni zamisliti da će moja priča toliko uzburkati društvo i da će toliko brižnih ljudi pokušati da mi pomogne – rekla je ona “Vijestima”.
Komentirajući tužbu protiv države Crne Gore, ona je rekla da je to tužba protiv onih “koji su odlučili da su država”.
– Uloga države je stvoriti pošten život za sve građane. Ali zemlje diljem svijeta to čine s državnim službenicima, dok se bogate preko leđa građana. To nije normalno. Kad odluči nekoga poslati u zatvor, državni službenik mora sve odvagnuti i dobro promisliti o pravednosti takve odluke i njezinim posljedicama – rekao je Pelinjagra.
Sagovornica “Vijesti” kaže i da je imala sreće što nije deportovana:
– U Rusiji sam bio suočen s velikom kaznom zbog antiratnog i antiputinovskog djelovanja i podrške Ukrajini… Ali javnost je reagirala i slobodan sam. Nemaju svi te sreće i zato ćemo za svaku osobu kojoj prijeti deportacija i kaznena politika Rusije razmotriti prigovor njezine obitelji.
