Radovi na sanaciji, restauraciji i obnovi boje fasade Gospodgice kuće u Sarajevu, znamenite građevine iz austrougarskog perioda na obali Miljacke, već su započeli postavljanjem skela na ovom objektu. Planirani rok za završetak radova je 90 radnih dana, u skladu s vremenskim prilikama, potvrđeno je Feni iz Grada Sarajeva.
Kako su istakli, ovaj kulturno-historijski biser jedan je od rijetkih objekata bosanskohercegovačke arhitekture austrougarskog perioda sa zidnim slikama izvedenim u tehnici zgrafito, što podrazumijeva klesanje crteža u gips.
Prepoznajući značaj ovog objekta, koji se nalazi u centru grada, kao i rijetkog primjera ove vrste arhitekture, Grad Sarajevo je na inicijativu gradonačelnika Benjamina Karića pokrenuo proces njegove obnove.
– Pribavljene su sve potrebne saglasnosti za izvođenje konzervatorsko-restauratorskih, tesarskih, limarskih i krovopokrivačkih radova na ovom nacionalnom spomeniku, koji će u potpunosti biti financirani sredstvima iz Budžeta Grada Sarajeva – rečeno je Feni iz Grada. Sarajeva.
Naglasili su da će se tijekom radova primjenjivati mjere zaštite i sanacije definirane Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, au konačnici Gospinoj kući vratiti autentičan izgled.
Zidne slike na sjevernom pročelju – tri polja između prozora i pojas iznad prozora i polja – izvedene su u tehnici grafita i predstavljaju najvrjedniji umjetnički i estetski element ove povijesne građevine. Zgraffito tehnika ukrašavanja zidnih površina uključuje urezivanje crteža u žbuku, a pojavila se u 15. stoljeću u Italiji.
Ploče između prozora izvedene su u tonovima sepije
Paneli između prozora izvedeni su u sepia tonovima – s dominantnom terakota crvenom bojom. Na pločama su iscrtani okomito postavljeni likovi koji stilski odražavaju neoklasične tendencije. Kostimi i atributi predstava preuzeti su iz rimske mitologije. Na prvoj ploči slijeva prikazana je žena u dugoj haljini s kopljem i kacigom s perjem uz desnu nogu, atributima zajedničkim božici Minervi (božici mudrosti). U središnjem polju je prikazan muškarac u odori rimskog ratnika, sa šljemom, kopljem i štitom s orlom. Atributi se odnose na jednog od antičkih heroja Perzeja ili Merkura.
Treća ploča, kompozicijski složenija od prethodne, također prikazuje žensku figuru sa zidom, kulom i modernom uličnom svjetiljkom u pozadini. Djevojka u desnoj ruci drži knjigu dok se lijevom oslanja na zupčanik – prizor djeluje kao personifikacija novog doba ili protoka vremena općenito.
Sagrađena je za vrijeme Austro-Ugarske
Povijesna zgrada „Gospodgicina kuća“ u ulici Hamdije Kreševljakovića izgrađena je u vrijeme Austro-Ugarske, kada je graditeljska i obrtnička djelatnost u Sarajevu bila u usponu, što je dodatno pospješeno donošenjem novih građevinskih propisa, koji se posebno odnose na građenje. Zakonik iz 1893. godine. Novi građevinski propisi nadovezuju se na “Bauordnung”, prvi građevinski propis nove vlasti iz 1880. godine. Prema naredbi iz 1893. godine, koja je korištena pri gradnji te stambene zgrade, detaljno su razrađeni propisi prema kojima se primjenjuju građevinski materijali, te su utvrđeni precizni normativi u pogledu oblikovanja i katnosti zgrada.
Prema regulacionom planu novog građevinskog reda, na lijevoj obali Miljacke, na potezu od Ćumurije do Mosta na Skenderiji, bila je dozvoljena gradnja samo jednokatnih stambenih zgrada, s vrtovima prema rijeci. Građevinski propisi iz 1893. godine ostali su na snazi sve do kraja austrougarskog razdoblja, iako se potkraj tog razdoblja više nije dosljedno poštovao propis o broju etaža zgrada.
Od 1905. godine zgrada je u vlasništvu “ddo Sarajevo”, a 1935. godine dolazi do promjene vlasništva. Ilija Cvijanović iz Sarajeva je kupoprodajnim ugovorom od 19. rujna 1935. godine došao u posjed zgrade.
U Prvom i Drugom svjetskom ratu te u razdoblju između njih zgrada nije stradala. Godine 1962. zgrada je nacionalizirana, ali su stanovi na katu i potkrovlju ostavljeni nasljednicima vlasnika. Tijekom posljednjeg rata u BiH (1992.-1995.) zgrada je pretrpjela manja oštećenja usljed granatiranja. Nakon 1995. godine zgrada je napuštena, osim prizemne stambene jedinice, a vidljiva je degradacija krovne konstrukcije u koju prodire vlaga, kao i obojanog sjevernog pročelja.
