Austrougarsko razdoblje u povijesti Sarajeva počinje 1878. godine, a okarakterizirano je kao razdoblje industrijalizacije, razvoja, prilagođavanja zapadnoj kulturi i društvenim promjenama.
Najočitija promjena ogledala se u arhitektonskom stilu u kojem su izgrađeni mnogi objekti, među kojima su: zgrada Općinskog suda, zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zgrada Narodnog pozorišta Sarajevo, Zemaljski muzej, Sarajevo Pivovara, Vijećnica, Glavna pošta, kasarna “Jajce” i mnogi drugi.
Postoji opasnost
Iako privlače pažnju, zbog dotrajalosti predstavljaju opasnost za prolaznike jer s njih svakodnevno padaju komadi fasade. Sarajevski arhitekta Mufid Garibija u razgovoru za “Puls” kaže da centralni dio grada ima najviše objekata ovog tipa.
– Kompletna Ferhadija, lijeva i desna strana, cijela ulica Maršala Tita sa reprezentativnim objektima koje je projektirao Karlo Paržik. Zgrada Predsjedništva, Pravni fakultet, cijela lijeva obala Kulina bana – sve je to napravila Austro-Ugarska – rekao je arhitekt Garibija.
Iako navedeni objekti i ulice pripadaju Povijesnom urbanom krajoliku i pod zaštitom su spomenika kulturne baštine, postupak obnove postoji, ali nikoga nije briga.
– Procedura obnove je teška, ali postoje zavodi koji su davatelji licenci za te stvari. Ako se ne održavaju, nastaje problem, limene konstrukcije propuštaju, razlika u atmosferskom tlaku u gradu najviše utječe na oštećenje pročelja, pa se urušavaju, padaju balkoni – upozorio je arhitekt.
Postupak obnove
Garibija je objasnio proceduru ako se vlasnici i stanari odluče na obnovu.
– Vlasnik objekta aplicira u Federalnom prostornom planiranju, zatim arhitekt odradi tijek radova, zatim predaje zahtjev s potrebnom dokumentacijom, vlasničkim listom i onim što želi napraviti Federalnom ministarstvu na protokol koji pregleda. isti. Ako se radi o izgradnji objekata na dijelu Urbanističkog krajobraza, onda sve ide preko Općine. Nije to tako teško kako se priča – istaknuo je Garibija.
Također je dodao da, iako procedura nije komplicirana, upravo nebriga stanara dovodi do toga da nitko ništa ne poduzima po tom pitanju.
– Radi se o totalnoj nezainteresiranosti. Sarajevo je izgubilo mnoge stanovnike, mnogi ljubavnici otišli ili umrli. Mlađe generacije su nezainteresirane. Njih ne zanima je li taj balkon kriv i hoće li pasti – zaključio je Garibija.
Urušavanje fasade
U posljednja dva mjeseca fasada duž ulice Ferhadija urušila se najmanje tri puta.
Zgrade stare 100 i više godina trebaju obnovu i sanaciju, prije nego što se dogode nesreće u kojima će slučajni prolaznici životom platiti nemar nadležnih.
