Mnogi početak nove godine vide kao priliku da “okrenu stranicu” i promijene životni stil, pa rade popise želja i ciljeva za sljedeće razdoblje – smršaviti, hraniti se zdravije, prestati pušiti, više putovati, poboljšati se na poslu, naučite novi jezik.
Kako bismo novogodišnje odluke proveli u djelo, postavljeni ciljevi trebaju biti konkretni, realni i u skladu s našim životnim vrijednostima, kaže za Tanjug psihologinja Teodora Pavlović.
Naglasila je da se donošenje odluka ne smije ograničiti na 1. siječnja ili bilo koji drugi datum, već da je svako razdoblje u godini jednako dobro za planiranje.
Nova godina, novi početak
Pavlović je navela da mnogi novu godinu poistovjećuju s novim početkom i “novim ja”, što je, kaže, prirodno jer je pred nama 365 dana za promjene koje priželjkujemo, a novogodišnje odluke obično donosimo na temelju unutarnjih potreba, tj. nezadovoljstva u prethodnom razdoblju i želje za promjenom, ali i vođeni željom da se ono što je bilo pozitivno i dobro učvrsti i nastavi.
“Novogodišnja odluka ne mora uvijek biti oblik promjene, već i vid jačanja, ali najčešće govorimo o promjenama i te odluke su naši osobni ciljevi”, rekla je Pavlović.
Naznačila je da je, kada je riječ o ciljevima, važno gledati koji su motivi te da ih treba postaviti u skladu sa životnim vrijednostima.
„Ako je vrijednost života karijera, onda su ciljevi napredovati na poslu, dobiti povišicu, završiti neko novo obrazovanje… Odluke se najčešće tiču nekog osobnog čina, nečega vezanog uz psihičko ili tjelesno zdravlje, do odnosa u obitelji i partnerstva, na hobi, rad na sebi, bavljenje nekim novim aktivnostima… O tome se najčešće razmišlja s ciljem da se nešto promijeni”, rekla je Pavlović.
Brzo odvikavanje
Istraživanja pokazuju da su novogodišnje odluke obično kratkotrajne, a sugovornik Tanjuga kaže da se od odluka brzo odustane jer se prezahtjevni ciljevi pretjeraju.
Pavlović je naveo da ako je cilj za iduću godinu, primjerice, naučiti novi jezik, onda se treba fokusirati na sam proces i svaki dan naučiti jednu novu riječ, jer je to konkretniji, mjerljiviji i vremenski ograničeniji cilj. koje možemo postići slijedimo.
“Kada si tako postavimo ciljeve, lakše se s njima nosimo i povremeno ih provjeravamo. Često smo sami sebi neprijatelji jer si postavimo prezahtjevan cilj i razočaramo se, doživljavamo to kao neuspjeh, a to nije poanta, nego ići prema cilju”, rekao je Pavlović.
Dodala je kako je važno preispitati se zašto se donose odluke i jesu li one vođene vlastitim potrebama.
Mnogi traže pomoć psihologa
„Ciljeve treba postavljati iz nečega što je nama vrijedno, važno i autentično, a ne zato što je to netko drugi zamislio ili se od nas očekuje. Treba biti malo više u kontaktu sa sobom i vidjeti što je to što želim i zašto”, istaknuo je Pavlović.
Prema njezinim riječima, nakon blagdana mnogi potraže pomoć psihologa jer ih blagdansko ozračje podsjeća na nešto čega nemaju ili jer postoji pritisak da se u tom razdoblju osjećaju na određeni način, a oni se tako ne osjećaju.
“Ovo je period kada to prestaje, mirnije je, imamo vremena stati i suočiti se sa stvarima koje nas muče i to je okidač zašto ljudi u tom periodu dolaze na terapiju. Obično je vrijeme za obitelj, a pitanje je kakvi su nam obiteljski odnosi. Do izražaja dolaze mnoge stvari koje nas tijekom godine ‘miču’ s mjesta gdje smo stabilni”, kaže Pavlović.
