Zalihe krvnih pripravaka u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH održavaju se stabilnim, kontinuirano se poštuje princip “samodostatnosti” krvnih pripravaka. Međutim, rezerve krvi imaju ograničen rok trajanja zbog svog biološkog podrijetla i moraju se stalno obnavljati. U našim krajevima najzastupljenije su krvne grupe A i 0, te je logično da su najbrojniji zahtjevi upravo za krvnim pripravcima ovih krvnih grupa.
Doktorica Elma Ćatović Baralija, specijalistica transfuzijske medicine u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH, ističe u razgovoru Feni da zahtjevi za krvnim pripravcima uglavnom dolaze neplanirano. To znači da transfuzijska ustanova mora imati najmanje jednodnevnu zalihu krvi svih krvnih grupa. Optimalna bi bila zaliha od pet dana, što je, kako je rekla, u današnjem svijetu teško ostvarivo.
Na upit o trenutnom stanju rezervi krvi, posebice u usporedbi sa stanjem u prošlosti, dr. sc. Ćatović Baralija ističe kako je prema završenom šestomjesečnom izvješću davanje krvi poraslo za 12 posto. Dodaje kako je u vrijeme blagdana i ekstremno visokih temperatura teško organizirati darivačke akcije i prikupljanje većih količina krvi.
– Trenutna situacija s brojem prikupljenih i obrađenih jedinica krvi je zadovoljavajuća, ali to su količine koje se konstantno troše i treba ih stalno nadopunjavati. Najzastupljenije krvne grupe u našoj populaciji su A i O, te je potreba za tim krvnim grupama najveća, ali svakako su jednako važne i ostale krvne grupe. Uvijek je teže prikupiti RhD-negativne komponente, jer su manje zastupljene u ljudskoj populaciji – naglašava dr. Ćatović Baralija.
Kako je rekla, potrebe za krvnim sastojcima su stalne i variraju ovisno o broju oboljelih i njihovom kliničkom stanju, kao i krvnim grupama bolesnika kojima je potrebna transfuzija krvi.
– Važno je napomenuti da prikupljena i obrađena, ispitana krv treba čekati pacijenta. Inače mnogi životi ne bi bili spašeni – naglasila je.
Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH je od početka ove godine organizirao više od 200 akcija darivanja krvi, samostalno iu suradnji s partnerima poput Crvenog križa Federacije BiH te brojnim vladinim i nevladinim organizacijama, institucijama i tvrtkama. Tu su i brojne animacijske aktivnosti i promicanje važnosti darivanja krvi koje moraju biti kontinuirane kako bi zdravstveni sustav i cijela zajednica dobro funkcionirali.
– Značajan je porast broja samoinicijativnih darivatelja krvi. To govori o uspješnosti postupaka animacije i stalnog rada s građanima, ali io postojanju svijesti i solidarnosti građana s bolesnima i unesrećenima. Razvijena svijest o darivanju krvi, kroz animirane postupke prije davanja krvi, te adekvatna informiranost o značaju i ulozi krvi u svakodnevnom životu kod mladih uvelike utječe na masovnost davalaštva u FBiH. Omogućuje i dovoljne količine (zalihe) krvi za one kojima je krv potrebna kao lijek, odnosno svođenje obiteljskog darivanja na najmanju moguću mjeru, čime će se obitelji oboljelih zaštititi od dodatnog izlaganja stresu – istaknula je specijalistica transfuzijske medicine u Zavodu za transfuzijske medicine istakla je u razgovoru za Fenu FBiH dr. Elma Ćatović Baralija.
Darivanje krvi ne zahtijeva posebnu pripremu, ne šteti i nije opasno za osobe od 18 do 65 godina koje nemaju ozbiljne akutne ili kronične probleme. Vrhunac je humanizma i altruizma, oplemenjuje pojedinca i njegovu okolinu te ima nezamjenjiv društveni značaj.
Dobrobiti darivanja krvi su dokazane, kako fizičke tako i psihičke. Psihološki učinci nakon redovnog darivanja krvi su nemjerljivi, povećava se hormon sreće i zadovoljstva koji čovjeka tjera na ponovno darivanje krvi.
Svaki darivatelj krvi dobiva knjižicu u koju je upisana njegova krvna grupa s točnom evidencijom darovane krvi. Poznavanje krvne grupe iznimno je važno u određenim situacijama (nesreće, planiranje potomstva i sl.). Dokazana je prednost redovitog darivanja krvi u srednjoj životnoj dobi, zbog značajnog smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti.
