Više od milijun mladih u Njemačkoj moglo je glasovati na nedavno održanim izborima za Europski parlament.
Osim Nijemaca, na ovogodišnjim izborima za Europski parlament u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi su put pravo glasa imale osobe mlađe od 18 godina.
U Grčkoj je dobna granica spuštena na 17, a u preostale četiri zemlje na 16 godina.
Europska praksa
Godinama se u demokratskom svijetu vode kampanje za to da se mladima da pravo glasa od 16. godine.
Međutim, u vrlo je malo zemalja ova vrsta mjere na sceni.
U Europi su samo Austrija i Njemačka (ali samo za pokrajinske izbore i izbore za EU parlament) dopustili svojim građanima da glasaju sa 16 godina (dok je to također moguće u Škotskoj i Walesu za njihove parlamentarne i lokalne izbore).
Stoga se postavlja pitanje treba li ovakva mjera biti primijenjena i u Bosni i Hercegovini.
Da bi stvari bile bolje, da bi to bilo moguće u našoj zemlji, nisu potrebne opsežne zakonske ili ustavne reforme. Potrebno je mijenjati propise.
No, nije poznato da je itko u BiH javno pokrenuo ovo pitanje ili zagovarao da se izborni cenzus spusti na 16 godina.
Slaba izlaznost
U Bosni i Hercegovini tradicionalno bilježimo slabu izlaznost mladih na izbore.
Razočaranje mladih u glasačku kutiju važno je jer je glasovanje navika: oni koji to ne prihvate, mladi možda nikada neće glasati. To bi moglo dovesti do sve nižih stopa sudjelovanja u nadolazećim desetljećima, smanjujući legitimitet vlada u začaranoj spirali u kojoj nizak odaziv hrani skepticizam prema demokraciji, i obrnuto.
Razočaranje ima mnogo uzroka. Mladi ljudi vide glasovanje kao izbor, a ne dužnost (ili, zapravo, privilegiju). Politički aktivni ljudi skloniji su kampanji za pojedinačna pitanja, a ne za određenu stranku. Političari se sve više udvaraju starijim biračima – ne samo zato što je vjerojatnije da će glasati već i zato što čine sve veći udio biračkog tijela. Mnogi mladi na izbore gledaju kao na igru u kojoj ne mogu dobiti. Stoga ne čudi da mnogi od njih apstiniraju od glasovanja.
Oni nose teret
Niža dob za glasanje ojačala bi glas mladih i signalizirala da su njihova mišljenja važna. Uostalom, oni će snositi najveći teret klimatskih promjena i servisirati dug kojim su plaćene beneficije koje stariji ljudi danas uživaju, kao što su mirovine i zdravstvena skrb.
Iznad svega, pomoglo bi jamčiti ponudu mladih glasača potrebnih za očuvanje vitalnosti demokracije. Uključite ih u sustav rano i oni će izrasti u bolje građane.
Glasovanje sa 16 godina olakšalo bi inicijaciju novih građana u građanski život.
