O održivoj i čistoj energiji se govori godinama, a ona je ključna za budućnost BIH, ali i regije. Kako nam je rekao glasnogovornik Delegacije Europske unije u BiH Ferdinand Koenig, poseban naglasak je stavljen na proizvodnju obnovljive energije, integraciju energetskih tržišta, energetsku učinkovitost, uključujući modernizaciju grijanja, energetsku sigurnost i osiguranje pravedne tranzicije. .
Deseci milijuna eura
– Dekarbonizacija je temeljni stup Ekonomskog i investicijskog plana koji je u skladu s ciljevima Zelene agende za zapadni Balkan – naglasio je Koenig.
U prosincu 2023. godine Odbor Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) odobrio je dvije investicije u oblasti obnovljive energije u BiH u ukupnom iznosu bespovratnih sredstava od oko 64 milijuna eura. Za Vjetroelektranu Vlašić (VE) EU je odobrila 20,9 milijuna eura bespovratnih sredstava (uz prethodno odobrenih 885.000 eura) i 43,66 milijuna eura bespovratnih sredstava za vjetroelektranu Poklečani (uz već dodijeljenih 380.000 eura za priprema projekta).
– Što se tiče projekta VE Vlašić, njime će se na visokom platou planine Vlašić, oko 15 kilometara sjeverozapadno od Travnika, postaviti vjetroelektrana snage 50 MW. U skladu s nacionalnim strategijama obnovljivih izvora energije, očekuje se da će postrojenje, koje uključuje 18 vjetroturbina i njihovu povezanost s nacionalnom energetskom mrežom, proizvesti 115 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno energetskim potrebama oko 20.000 kućanstava, i time smanjiti CO2 emisije za oko 140.000 tona godišnje. Ovaj projekt, osim što doprinosi ciljevima zemlje u pogledu obnovljivih izvora energije i smanjenja ovisnosti o ugljenu, podupire prijelaz na niskougljično gospodarstvo i promiče održivi razvoj – istaknuo je Koenig.
Otkrio je da je ovaj projekt identificiran kao vodeći broj 4 u sektoru “Obnovljiva energija” u okviru Ekonomskog i investicijskog plana EU. Također, uz EU bespovratna sredstva vrijedna više od 21,8 milijuna eura, Europska investicijska banka (EIB) potpisala je kredit pod povoljnim uvjetima od 36 milijuna eura s JP „Elektroprivreda BIH“, uz dodatni povoljan kredit KfW Razvojne banke iz 16 5 milijuna eura, uz dodatnu bespovratnu pomoć EIB-a i KfW razvojne banke u iznosu od 800.000 eura i doprinos države u iznosu od 16,7 milijuna eura.
Tehnička podrška
– Procijenjena ukupna investicija, koja uključuje bespovratna sredstva, povoljne kredite i doprinos države, iznosi oko 91 milijun eura, a završetak projekta očekuje se 2028. godine – rekao je Koenig.
Što se tiče VE Poklečani, ona će izgraditi vjetroelektranu snage 132 MW u Zapadnohercegovačkoj županiji. Očekuje se da će vjetroelektrana proizvesti 436 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno energetskim potrebama 72.700 kućanstava, te time smanjiti emisiju CO2 za oko 446.900 tona godišnje.
– EU je pružila tehničku pomoć za pripremu projekata i sufinancira ulaganja u okviru istog Flagship 4 projekta „Obnovljivi izvori energije“ Gospodarsko-investicijskog plana. Procijenjena ukupna investicija za VE Poklečani je više od 200 milijuna eura. EU je osigurao više od 44 milijuna eura bespovratnih sredstava (43,66 milijuna eura plus 380.000 eura za pripremu projekta). Ostala ulaganja uključuju povoljne kredite EIB-a u iznosu od 75 milijuna eura, povoljne kredite KFW-a u iznosu od 75 milijuna eura, kao i doprinos države od oko 6,2 milijuna eura.
Čisti zrak
Koenig je podsjetio da je Bosna i Hercegovina potpisnica Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, koja je usklađena sa Zelenim planom EU te se zajedno s drugim zemljama zapadnog Balkana obvezala raditi na postizanju karbonske neutralnosti do 2050. godine. sukladno Pariškom sporazumu i obvezama preuzetim u okviru Ugovora o energetskoj zajednici.
– Imajući u vidu obveze BIH, EU podržava državu u ovom zahtjevnom zadatku financiranjem projekata za unapređenje energetske diversifikacije, obnovljivih izvora energije i interkonekcije plina i električne energije. Nema sumnje da Bosna i Hercegovina mora ubrzati rad na dekarbonizaciji kako bi postala manje ovisna o ugljenu i plinu. Mnogo je razloga za to, jer će energetska tranzicija osigurati sigurnu energiju, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, osigurati čist zrak i ojačati ekonomiju BIH – naglasio je Koenig.
