Vijeće ministara BiH usvojilo je Program reformi za 2023. godinu, koji je dio Nacionalnog plana za članstvo u NATO-u, dok je usvajanje programa za ovu godinu najavljeno za siječanj 2025. godine.
U nepredvidivim geopolitičkim okolnostima, dok mnogo jače zemlje traže svoje mjesto pod kišobranom NATO-a, sve su glasnije ocjene da bi BiH mogla, unatoč trenutno oprečnim stavovima, brže prijeći put ka članstvu u NATO-u od europskog, što je mnogo teže i zahtjevnije.
Profesor međunarodnih odnosa na Regent's University u Londonu Neven Anđelić podsjeća da su zemlje srednje i istočne Europe imale dva prioriteta – ekonomski napredak u EU i sigurnost ulaskom u NATO.
sovjetski tenkovi
– Ovdje nije bilo sovjetskih tenkova, pa imamo drugačiji odnos prema Rusiji. Nemamo iskustva, recimo, Poljaka, pa se ovdje pojavljuju stranke i pokreti koji se mogu označiti kao proruski. Nedostatak tog iskustva nije formirao političku volju koja bi u Zapadu gledala kao sigurnost za cijelu zajednicu. No, nisam siguran da je u ovom trenutku moguće napraviti sljedeći korak prema EU bez atlantskih integracija. Postali su jedno. Švedska i Finska, kao tradicionalno neutralne zemlje, ušle su u NATO, pa sada imamo Austriju, Irsku i dva otoka u Sredozemlju – Maltu i Cipar, koji nisu u NATO-u, ali su u EU. Dakle, sumnjam da Bosna i Hercegovina može ući u EU bez članstva u NATO-u – kaže Anđelić.
Vladajuća koalicija
Uzrok sporosti u ispunjavanju kriterija za početak pregovora o članstvu u EU vidi u praksi kojom vlasti u BiH konstantno pregovaraju.
– Pregovara se tijekom uspostave vladajuće koalicije, postavljaju se uvjeti između stranaka, procjenjuje se mogu li se dogovoriti, koji je to prag koji se može prijeći i onda idemo na posao. Ako dođe do značajnijeg odstupanja, koalicija prestaje i raspisuju se novi izbori. U BiH nikada nisu raspisani izbori u situaciji kada vlast ne funkcionira. Možda te vladajuće koalicije uopće nisu moguće, one su neprirodne – objašnjava profesor Anđelić.
EU je spustila kriterije
Apsurdnim smatra tvrdnje stranaka, na vlasti iu oporbi, da su za europske integracije, dok rezultati kasne, a konkretne odluke uvjetuju vlastitim interesima koji su potpuno suprotni europskim vrijednostima. Anđelić smatra da većini njih članstvo u EU nije cilj te tako kupuju vrijeme na vlasti. S druge strane, EU je snizila kriterije, čak iu odnosu na presude Europskog suda za ljudska prava, koje su bile uvjet za dobivanje statusa kandidata.
– To je učinjeno zbog globalne geopolitičke konfrontacije i indicija da autoritarni režimi imaju utjecaja na području zapadnog Balkana, pa neka Europska komisija malo ublaži kriterije. To su učinili u slučaju Ukrajine i Moldavije, koje ne ispunjavaju uvjete za status kandidata. Bosna i Hercegovina je i dalje u boljoj poziciji, ali pravila su se izgubila, a poruka političkim elitama je da mogu raditi što hoće – ističe Anđelić.
