Oni koji se deklariraju kao nositelji europskih vrijednosti u praksi rade protiv europskih vrijednosti, kazao je za “PulsAsfalta” pravni stručnjak Kasim Trnka, komentirajući zahtjeve HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora da završe utrku za ispunjavanje uvjeta. uvjeti za početak pregovora o članstvu BiH u EU.u tijeku su brze izmjene Izbornog zakona BiH.
Demokratski standard
Podsjetimo, HNS traži uvođenje dodatnog kriterija za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na način da se, osim ukupnog broja glasova, mora uzeti u obzir i njegova pobjeda u najmanje tri od potrebno je i pet kantona s hrvatskom većinom. Izbor članova Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i srpskog naroda ostao bi isti kao i do sada.
– Jedna od temeljnih vrijednosti izbornog sustava je jednako pravo glasa. Prema ovom prijedlogu HDZ-a, ispalo bi da bi Hrvati u županijama s hrvatskom većinom imali dvostruko pravo glasa – jedno na općim izborima, a drugo kroz ovaj naknadni, dodatni kriterij. To je nešto što je vrijedilo u doba feudalizma, kada je tzv plural ili više glasova (nejednako pravo glasa, op. a.). Dakle, propagiraju nešto što je potpuno suprotno suvremenim demokratskim standardima izbornog sustava – kaže Trnka.
Na taj način HNS pokušava postići nešto što je matematički nemoguće, dodaje, da manjinska skupina pobijedi na izborima.
Načelo većine
– Na izborima se primjenjuje većinski princip. Pritom je vrlo važno naglasiti, kako je rekao pomoćnik državnog tajnika SAD-a James O'Brian prilikom posjete Bosni i Hercegovini, a potvrđujem i kao svjedok sporazuma u Daytonu, da je posebno naglašeno da je jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat u Predsjedništvu BiH nisu predstavnici naroda, već građana, budući da ih građani biraju neposredno. Hrvatska delegacija s Tuđmanom na čelu prihvatila je to rješenje – ističe Trnka.
Ima li dogovora
Upitno je, ističe Trnka, postoji li dogovor o takvom prijedlogu unutar vladajuće petorke, što će se uskoro pokazati.
– Iako Europa to ne postavlja kao prioritet i uvjet za otvaranje pregovora, HDZ, umjetno, stalno na dnevni red stavlja Izborni zakon. To nije uvjet i to treba riješiti naknadno, ali na način da se najprije kroz izmjene Ustava provedu presude Europskog suda za ljudska prava, a kroz to, ako se to uopće postavi kao problem, u u ovom dijelu treba riješiti i pitanje izmjena Izbornog zakona – kaže Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.
