Rok do kojeg Bosna i Hercegovina treba dogovoriti neriješena pitanja i finalizirati svoju Reformsku agendu ističe u srijedu. Ovaj rok pred domaće vlasti postavio je direktor Generalne direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman (Koopman) prilikom posjete BiH prije dvadesetak dana. BiH je još uvijek jedina zemlja u regiji koja nema usuglašen i prihvaćen program reformi koji bi joj omogućio pristup Planu rasta za Zapadni Balkan.
Profesor na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani Faris Kočan Kopmanov posjet vidi kao jedan od dokaza da je EU jako zainteresirana da BiH nastavi svoj europski put i dobije 70 milijuna eura iz prve tranše Plana rasta.
– Čini se da ni pritisak koji EU vrši politička elita u BiH ne shvaća ozbiljno i to je nešto što bi trebalo zabrinuti i političare i građane u BiH. Ne znaju se uozbiljiti ni kad je situacija ozbiljna, što su dokazali neuspjelom organizacijom Summita lidera Zapadnog Balkana u Neumu. Nadam se da EU neće gubiti nadu, a bosanskohercegovačka politika ne može ostati nezrela i neozbiljna – kaže Kočan.
Ocjenjuje da bh. vlast vjeruje u pasivnost birača, da im nitko ništa ne može i da će građani glasovati za njih bez obzira što i kako radili.
– Ipak, vjerujem da uz snažnu inicijativu iz EU oporba ovu situaciju može uzeti kao okvir za političku borbu i promijeniti vlast. Nadam se da će narod kazniti ovaj nerad i činjenicu da zbog partikularnih interesa pojedinaca u politici, koji BiH vide kao entitet za pljačku i uzurpaciju, BiH propušta priliku – naglasio je Kočan.
Slaže se da odgovornost za budućnost ove zemlje, a ovo su ključni dani u kojima se ona trasira, leži na političarima na vlasti, ali iu oporbi, jer su i mehanizmi blokade u Mehanizmu koordinacije u njihove ruke.
– Članstvo u EU nacionalni je interes zemlje i ne smije biti dio dnevnopolitičke borbe. Od početka rata u Ukrajini aktualiziran je proces proširenja EU, ali se politika gubi u toj novoj stvarnosti, dok u RS-u slijede Beograd. Na kraju ispada da se EU trudi, a BiH ne želi biti dio toga. U suštini, RS i Dodik to ne žele, jer njemu odgovara da se ništa ne mijenja, jer zna da bi nakon integracija završio kao Sanader. Ostaje mu ta “šuplja” nacionalistička priča. Što je ekonomska situacija gora, zastava je veća – zaključuje Kočan.
U novoj transformaciji svijeta neće biti nesvrstanih, upozoravaju brojni analitičari, a Bosna i Hercegovina je jedina država na Balkanu, uz Srbiju, potpuno izvan euroatlantskih integracija. Kočan podsjeća na izjavu glavnog tajnika NATO-a Marka Rutea da će prije Ukrajine u NATO biti primljena još jedna država.
– Jasno je da je BiH sljedeća zemlja koja se očekuje da postane članica i to me ne bi iznenadilo. Jedine dvije zemlje koje su formalno podnijele zahtjev za članstvo su BiH, koja je članstvo u NATO-u uvela u Zakon o obrani, koji su izglasale stranke iz oba entiteta, i Gruzija. Bosna i Hercegovina je najdalje odmakla ka Alijansi, a Rute je nedvojbeno mislio na Bosnu i Hercegovinu – kaže Kočan.
