Bosna i Hercegovina zauzima značajno mjesto na geotermalnoj karti Evrope, posebno ako se posmatraju njene prisutnosti i temperaturne vrijednosti.
Kod nas se ovo prirodno bogatstvo koristi uglavnom u lječilišnom turizmu, sportsko-rekreacijskim sadržajima, a vrlo rijetko u grijanju stambenih zgrada. Predsjednik Povjerenstva CIGRE Bosne i Hercegovine prof.dr.sc. S tim u vezi, Zijad Bajramović navodi da je geotermalna energija najmanje istražena oblast u sferi korištenja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.
Odlučan zaokret
U razgovoru za “Dnevni Puls” najavljuje odlučan zaokret prema realizaciji projekata grijanja temeljenih na geotermalnoj energiji, koja je jedan od najučinkovitijih oblika grijanja prostora i bitan faktor ukupne tranzicije energetskog sektora.
Zbog čega ste se odlučili na takav pristup?
– Geotermalna energija je praktički neiscrpna i pouzdana jer ne ovisi o meteorološkim uvjetima, razdoblju godine ili danu, za razliku od hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana. Osim toga, geotermalna energija može poslužiti kao most prema održivoj budućnosti podupirući prijelaz s fosilnih goriva na gospodarstvo temeljeno na obnovljivim izvorima.
Ovo je trenutno najveća preokupacija stručnjaka iz područja energetike i energetskih kompanija. Prednosti korištenja geotermalne energije uključuju niske emisije stakleničkih plinova, stabilnu opskrbu energijom i smanjenu ovisnost o fosilnim gorivima.
Koje su ekonomske koristi takvog pristupa i budućih ulaganja?
– Riječ je o čistom energentu koji je može konstantno i pouzdano proizvoditi i povećati energetsku sigurnost opskrbe energijom, s obzirom da je riječ o domaćoj energiji koja ne podliježe međunarodnim cijenama energije. Njegovom uporabom moguće je stabilizirati troškove energije i dodatno pridonijeti diversifikaciji izvora energije na održiv način.
Najveća prepreka
Što vidite kao moguću prepreku u realizaciji ovih projekata?
– Prije svega, to su visoki početni troškovi izgradnje, ograničena dostupnost lokacija s visokim geotermalnim potencijalom i mogući negativni utjecaji na okoliš, poput ispuštanja plinova iz podzemnih ležišta.
Osim toga, nedostatak globalnih standarda, smjernica i propisa sprječava dosljednu i usporedivu procjenu i izvješćivanje o potencijalu geotermalne energije, što dovodi do dvosmislenosti i ograničavanja razumijevanja održivosti projekata geotermalne energije među potencijalnim investitorima.
Gdje i kako će početi taj preokret?
– Tijekom ovog mjeseca naše će povjerenstvo održati stručnu raspravu o geotermalnoj energiji kao obnovljivom izvoru energije s ciljem njezine promocije i sagledavanja budućih aktivnosti poput istraživanja, razvoja i primjene tehnologija, stručne i znanstvene edukacije.
Na ovaj način želimo doprinijeti poboljšanju javnog mnijenja za korištenje geotermalne energije, afirmirati dosadašnja znanja i otkloniti moguće predrasude s kojima dio javnosti prati sve što se događa u elektroenergetskom sektoru u BiH – zaključio je dr. . Zijad Bajramović, predsjednik bosanskohercegovačke komisije CIGRE za “Puls”.
Što kaže Europa?
Geotermalna energija je za naše prilike iznimno važan resurs koji omogućuje realizaciju brojnih projekata grijanja kao jednog od najučinkovitijih oblika grijanja prostora.
Ujedno, to je najmanje istraženo područje korištenja obnovljivih izvora energije. U skladu sa nastojanjima za što većom uporabom obnovljivih izvora energije, smanjenjem emisije štetnih plinova, kao i smanjenjem ovisnosti o uvoznim energentima (zemni plin i nafta), postojeći potencijal geotermalne energije u Bosni i Hercegovini zaslužuje detaljnu analizu. .
To je u skladu s ostvarivanjem ključnih strateških klimatskih ciljeva Europske unije, u čemu geotermalno daljinsko grijanje ima značajnu ulogu. Rezolucija koju je Europska unija usvojila u siječnju 2024. poziva na europsku strategiju za ubrzanje primjene i ulaganja u geotermalnu energiju.
