Hrvatsku ove godine očekuju čak tri izborna procesa. Prvo će u lipnju građani susjedne države imati priliku birati zastupnike u Europskom parlamentu, krajem ljeta očekuju se izbori za Hrvatski sabor, a prvi krug predsjedničkih izbora održat će se krajem 2024. .
Razgovarali smo s hrvatskim filozofom i politologom prof. dr.sc. Žarko Puhovski.
Niz elemenata
Oporba u Hrvatskoj prošlog je tjedna organizirala prosvjede. Ima li u oporbi potencijala koji bi ugrozio dugogodišnju vladavinu HDZ-a?
Situacija je takva da HDZ kao stranka gotovo sigurno pobjeđuje na izborima, no vrlo je upitno hoće li skupiti većinu u Saboru za sastavljanje Vlade. Oni ostaju najjača stranka, no pitanje je koliki će im biti koalicijski potencijal koji će ovisiti o čitavom nizu elemenata, a većina nas smatra da ponajviše ovisi o izlaznosti.
I nedavni izbori u Poljskoj pokazali su da bi bila potrebna znatno visoka izlaznost, od 60 do 65 posto, s obzirom na napuhane biračke popise, da se HDZ nađe u poziciji da ne može formirati većinu, jer inače bit će kupoprodaja mandata. . Bit će nekoliko manjih stranaka i pojedinačnih zastupnika, a HDZ bi tu mogao imati šanse.
S druge strane, pitanje je kako će oporba nastupiti. Na ljevici za sada postoje dvije koncepcije, jedna je da idu svi zajedno ili kao dvije koalicije. Mislim da su dvije koalicije bolja opcija, jer značajan dio birača na ljevici ne želi glasati za SDP nakon neugodnih iskustava s tom strankom. U zajedničkoj koaliciji bi se dogodilo da popriličan broj ljudi iz tog političkog spektra ostane doma i onda ne bi bilo šanse za pobjedu. Ako se naprave dvije koalicije, onda se glasovi mogu raspodijeliti na dvije strane, a da se previše ne izgubi na atomizaciji liste.
Na desnici je gotovo sigurno nemoguće izaći s jedinstvenom listom jer je sukob već počeo iu Sabor će sigurno ući dvije stranke, Domovinski pokret i MOST, a ostali će se morati “krpati” netko.
Strogi propisi
Koliki je domet ljevice, kada se uzme u obzir da SDP ima jaku infrastrukturu, ali brojne unutarnje probleme, a s druge strane Mozemo nema unutarnjih problema, ali ima slabu stranačku infrastrukturu izvan Zagreba?
– Problem grupe “Možemo” je što su u situaciji da njihova organizacija ne “dopire” do značajnog dijela Hrvatske koja je podijeljena na 10 izbornih jedinica. U najmanje njih pet “Možemo” nema nikoga i bit će im problem sastaviti popise. Uveli su vrlo stroge propise za učlanjenje u stranku, pa zbog toga više nemaju mogućnost na vrijeme uključiti nove članove u svoju stranku. To će uzrokovati da na popisu imaju osobe koje nisu njihovi članovi.
Može li HDZ ugroziti afera “Turudić” u kojoj je novoimenovana glavna državna tužiteljica razmjenjivala kontroverzne poruke s tadašnjom visokom dužnosnicom HDZ-a Josipom Rimac?
– Do sada se pokazalo da nikakve afere ne utječu na rejting HDZ-a, oni su čvrsto na prvom mjestu. Oni su na 3-4 posto onoga što su bili u najboljim danima, ali su daleko ispred svih i to pokazuje dosadašnje iskustvo. Nemamo istraživanja nakon afere “Turudić”, ali čini mi se da je Turudić premali problem da bi se napadi koncentrirali na HDZ, jer mu HDZ uvijek odgovara kad je u problemu. Recimo, Turudić je netko tko je predsjedao sudom koji je rehabilitirao Alojzija Stepinca i isporučio udbaše Njemačkoj, što se njihovom biračkom tijelu čini dovoljno.
Bez ozbiljnog konkurenta
Ima li HDZ adekvatnog kandidata koji se može suprotstaviti Zoranu Milanoviću?
– Moje mišljenje o tome je jednostavno – ako HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima, gotovo je sigurno da će Milanović pobijediti na predsjedničkim. Ako HDZ ne pobijedi, onda bi situacija mogla biti drugačija jer je u Hrvatskoj oduvijek bila praksa da se za predsjednika bira netko tko nije s parlamentarnom većinom. No, u ovom trenutku Milanović je bez ozbiljnog konkurenta.
