Turistički kapaciteti u BiH bilježe sve bolje rezultate, pa je tako u prosincu prošle godine zabilježeno 111.240 turističkih posjeta, što je za 5,5 posto više u odnosu na prethodni mjesec, te za 8,1 posto više u odnosu na prosinac 2022. godine.
– Turisti su ostvarili 213.936 noćenja, što je 2,9 posto više u odnosu na studeni 2023. godine i 5 posto više u odnosu na prosinac 2022. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 40,8 posto, dok je učešće stranih turista 59,2 posto – priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.
Kada je riječ o strancima, najviše posjeta imali smo iz Hrvatske (27,0%), Srbije (13,8%), Slovenije (8,9%), Turske (7,0%), Austrije (4,4%), Njemačke (3,9%), Crne Gore ( 3,7%) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,7%), dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 27,6 posto noćenja. U BiH se najduže zadržavaju turisti iz Novog Zelanda (5,2 noći), Brazila (4,6 noći), Katara (4,3 noći), Egipta (3,8 noći), Grčke (3,7 noći) i Ujedinjenih Arapskih Emirata te Cipra (3,5 noći). prosjek. U prosincu 2023. turistima je bilo na raspolaganju 18.527 soba, apartmana i kampova s 40.669 raspoloživih kreveta te 17.247 soba i apartmana u hotelima.
Analitičari međunarodne rejting agencije Standard and Poor's ocijenili su turizam svijetlom točkom u Bosni i Hercegovini. gospodarstva, bilježeći ekspanziju u tom području od 15 posto u prva tri kvartala prošle godine. Profesor Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kaže da bi turizam u Bosni i Hercegovini trebao biti važna privredna grana, jer postoji mnogo razloga zašto je naša zemlja zanimljiva turistima.
– Treba vidjeti što bi turizam trebao ponuditi prepoznatljivo u odnosu na druge turističke destinacije, jer je to vrlo sofisticirana djelatnost koja osim prirodnih i drugih potencijala mora ponuditi i kapacitete i sadržaje, mnoge stvari koje mi objektivno nemamo. imamo, a nemamo viziju kako iskoristiti Božji dar koji imamo kroz prirodu i povijest. Time se ne upravlja na odgovarajući način, pa su ovi rezultati više odraz postojećeg stanja, a ne strateškog planiranja i djelovanja – kaže profesorica Šunje.
Navodi primjer Pariza, kao jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija u svijetu, čiji golemi prihodi čine manje od dva posto ukupnog francuskog gospodarstva.
– Turizam u privredi jedne zemlje, kako reče jedan moj prijatelj, može biti samo “paprika na pilavu”. U slučaju BIH, “pilav” bi trebala biti realna ekonomija – proizvodnja, energetika, metalska industrija – ističe prof. dr.sc. Aziz Šunje.
