U sklopu kulturne manifestacije “Progresov tjedan kulture 2024.” Sinoć je u Galeriji kraljice Katarine Kosače predstavljena knjiga Miroslava Landeke “Stari most s mjesta događaja”.
Knjiga je dokumentarnog i publicističkog karaktera i prati gradnju i događanja oko izgradnje Starog mosta od potpisivanja Ugovora o njegovoj obnovi 1999. godine do presude Haaškog suda 2019. godine. Ovo je treće dopunjeno izdanje, a prvo izdanje prevedeno je na engleski, a drugo dopunjeno na njemački.
Moderatorica predstavljanja novinarka Ana Marija Dedić pročitala je dio iz predgovora knjizi prof. dr.sc. Vande Babić Galić, članice Središnje uprave HKD Napredak. Između ostalog, istaknula je kako je autor svoju ljubav prema Starom mostu iskazao na izuzetno lijep, svrhovit način i prema svima koji danas žive, a posebno prema onima koji će doći poslije nas, ovim djelom osvijetlio i iznio na vidjelo. puno izuzetno zanimljivih detalja o vremenu koje je prošlo od odluke da se Stari most – nakon rušenja 1993. godine, obnovi i nastavi svoj život.
dr. Anto Ivić, član Središnje uprave HKD Napredak, rekao je da je listanje ove knjige kao da nakon 20 ili 25 godina listate fotografije u albumu. Podsjeća na slike koje počinju blijedjeti u sjećanju i sudionike događaja koji se dobro pamte.
– To je vrijednost, ne samo novinskih članaka, nego svojevrsne Landekine kronike s početka stoljeća o fizičkoj izgradnji mosta i obnovi komunikacijskih mostova. Unatoč sumnjama koje su neki izrazili. Tu su zabilježena mnoga imena. Od tehničkih i umjetničkih savjetnika, arhitekata, izvođača, nadzornih inženjera, do uglednih osoba i ličnosti iz društvenog i političkog života, kod nas i u svijetu. Svjestan odgovornosti trenutka, Miroslav Landeka je, stručno dokumentirajući pozitivne iskorake, nesvjesno ostavio trajnu pisanu ostavštinu – opis simbolički najvažnijeg djela u Mostaru koje je povezivalo ljude iz različitih zemalja i naroda s istim ciljem. Baš kao što je Ivo Andrić razmišljao o tome da svuda u svijetu nailazi na vjerne i tihe mostove i na vječno nezasitnu ljudsku želju da sve što nam se nađe pred duhom, očima i nogama spoji, posloži i sjedini, da ne bude podjela ni rastanka – istaknuo je, između ostalog, dr. Ivić je, govoreći o knjizi, dodao da danas možemo uživati u pogledima na kameni luk i prijeći mostom koji simbolizira domišljatost ljudi, a iznad svega ispunjava svoju glavnu ulogu – spaja obale i ljude.
Danijel Vidović, ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, također govoreći o knjizi, kazao je kako je priča o Starom mostu i njegovom stradanju puna političkih spletki i manipulacija te jednostranih, u pravilu, isključivih tumačenja, dok s druge strane jasno pokazuje veliki entuzijazam stručnih pojedinaca kao i složen proces suradnje domaćih i međunarodnih institucija na iznimno zahtjevnom projektu obnove ratom uništene kulturno-povijesne baštine i ponovnog povezivanja i izgradnju onih nevidljivih, ali ne manje važnih, mostova među ljudima.
Ocijenio je da je autor, prije svega zaljubljenik u svoj grad, imao ne samo priliku nego i privilegiju svakodnevno promatrati kako se ranjeni Mostar diže iz pepela i kako se njegov most i njegovi mostovi ponovno rađaju.
– Ovom knjigom pokušava ne samo ispričati istinitu priču o ljudima koji su sutra mogli iz Neretve izvaditi klesano bijelo kamenje starog mosta i obnoviti novi most. On tu istinu dokumentira, prikazuje je cjelovito, ne uljepšava stvarnost, već delikatnim temama pristupa iz pozicije neutralnog promatrača. Spominje brojne ljude iz struke i politike koji su se svojim radom i pristupom trajno ugradili u projekt obnove mosta – kako fizičkog tako i simboličkog međuljudskog mosta pomirenja i povjerenja. Takvih je, izgleda, još bilo, makar ostali u manjini – kazao je Vidović uz poruku kako ostaje nada da će se nakon obnove starih i izgradnje novih mostova poboljšati i izgradnja međuljudskih mostova u Mostaru. pozitivno.
– Iako je taj posao po prirodi puno sporiji i teži od fizičke izgradnje, u gradu koji se ponosi svojim mostovima i koji su dio njegovog imena, takvi simbolični mostovi ipak su puno važniji od pukih građevinskih objekata – naglasio je.
Autor knjige Miroslav Landeka zahvalio se svima i istaknuo da se obnova Starog mosta odvijala nekoliko godina nakon rata, ali da je atmosfera u Mostaru i BiH daleko optimističnija i pozitivnija, veće povjerenje i poštovanje nego što je to slučaj. danas, te da je pitanje kako i koliko tekuća obnova tog projekta počinje danas u ovoj ukupnoj negativnoj atmosferi. Istaknuo je i činjenicu da je nakon posjeta Svetog Oca Bosni i Hercegovini, svečanost otvaranja Starog mosta 23. srpnja 2004. bila najveći i najznačajniji medijski događaj nakon rata u Bosni i Hercegovini.
Predstavljanje knjige „Stari most s mjesta događanja“ glazbenim točkama „Što te nema“ i „Gdje Neretva hladna teče“ na najljepši su način upotpunili Maja Mišković – violina, Marija Mila Milas – flauta i Filip Milošević, prof. – glasovir.
Događaj NTK, koji je proglašen od posebnog značaja za Stožeru Napredak, podržali su i Središnja uprava Stožere Napredak-Sarajevo, Grad Mostar, Meggle, Eronet i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Glavni medijski pokrovitelj je Federalna novinska agencija FENA.
