U političkim analizama i izjavama vezanim uz rat emocije su uglavnom skrivene, no one bi mogle biti malo više istaknute u medijima, politolog i teolog, stručnjak za Bliski istok i odnose politike i vjere, Vedran Obućina, predsjednik Centar za međureligijski dijalog iz Rijeke.
Komentirajući odgođeni početak krhkog primirja u Gazi, profesor Obućina kaže da je svaki obrambeni rat moralno prihvatljiv sve do trenutka kada život pojedinca kojeg branite više nije u opasnosti.
– Nakon toga prestaje obveza ratnog djelovanja, jer svi drugi politički ciljevi nisu opasni po život. To je odgovor na pitanje možemo li na taj rat gledati kao na nešto što možemo prihvatiti s moralne strane. Takvo prihvaćanje nema tu ljudsku dimenziju, jer je svaki trenutak odsutnost božanske milosti – kaže Obučina.
“Oni ne žele mir”
Smatra da je mir na Bliskom istoku moguć, ali ističe da je glavni problem rata u ovom dijelu svijeta to što oni koji donose odluke ne žele mir.
– Mir ne odgovara gotovo nikome, osim narodu, palestinskom i izraelskom, jer većina susjednih zemalja na tom sukobu temelji svoj cjelokupni vanjskopolitički pogled prema svijetu, a Izrael bez tog sukoba teško zna živjeti. Lobiranje unutar američkog Kongresa i Senata vezano je za taj sukob, velika količina oružja se proizvodi upravo za taj sukob. Puno se vrti oko novca, a da je dugotrajni mir, mnogi bi ostali bez novca i bili bi jako tužni – objašnjava Obučina.
Čovječanstvo je na prekretnici kada mora razmisliti zašto bira političke snage koje uvelike vraćaju ekspanzionističku, pa čak i imperijalističku politiku. Očito se opet događa podjela svijeta između velikih sila, ističe Obučina, a real-politika se vraća na pijedestal.
– Ideja univerzalnosti, utjecaj multilateralne politike u kojoj bi međunarodne institucije mogle imati određeni utjecaj, s ovakvom konstelacijom u svijetu – od Trumpa, preko Putina do Shija u Kini i svim malim državama preko BRICS-a, Šangaja i drugih, čini. ne daju previše optimizma za budućnost. Ipak, smatram da ne treba podcjenjivati snagu naroda. Narod će uvijek kad-tad odlučiti postupiti na drugačiji način – naglašava profesor Vedran Obućina.
Usputne vijesti
Pokazujemo li dovoljno empatije prema žrtvama nevinih, jedno je od pitanja koje se postavlja od početka napada na Gazu. Obučina smatra da sve donositelje odluka treba upoznati s onima koji pate, te češće ponavljati slike stradanja.
– Toliko je nasilja u kinematografiji, medijima i uopće u svakom obliku, da smo toliko zasićeni i da nam sve to nije blisko i ne izgleda stvarno. To je taj Baudrillardov simulakrum (simulacija stvarnog svijeta kroz politiku, kulturu i masovne medije, francuski sociolog Jean Baudrillard (Jean), op.a.), koji nas tjera da se zapitamo je li stvaran. Stvarno je samo onima koji to stvarno dožive, a svima nama to je još jedna prolazna vijest, još jedan akcijski film – kaže Obućina.
