Promjene Ustava u dijelu koji utvrđuje položaj i status jezika naroda u Crnoj Gori treba da budu rezultat ozbiljnog promišljanja društveno-jezičkih i političkih argumenata u dužem vremenskom periodu i postizanja širokog konsenzusa. u svim segmentima društva, kazao je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.
Njegova reakcija dolazi u vrijeme učestalih poziva na izmjene Ustava Crne Gore nakon posljednjeg popisa stanovništva, s ciljem da se srpski jezik izjednači s crnogorskim, odnosno da postane službeni jezik u Crnoj Gori. Članom 13. Ustava Crne Gore propisano je da je službeni jezik u ovoj državi crnogorski, a da su u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da očekuje dogovor o položaju srpskog jezika u okviru promjena Ustava koje Crna Gora mora učiniti na svom europskom putu. Ne bude li dogovora, najavio je Mandić, zatražit će sazivanje ustavotvorne skupštine, koja se inače saziva samo u izvanrednim okolnostima. Protiv takvog prijedloga izjasnila se oporba, ali i dio vladajuće koalicije.
– Postojeća ustavna rješenja nisu savršena, o njihovoj primjeni ili nedostacima se može i treba razgovarati. Svakako je potrebno analizirati nekvalitetnu zakonsku razradu i nedosljednu primjenu tih rješenja u obrazovnom sustavu, javnim službama i javnim medijskim servisima. Smatramo da u ovom trenutku predmet razgovora treba biti potpuna i dosljedna provedba ustavnih rješenja, a ne redefiniranje ustavnih odredbi o kojima nema suglasnosti i koje bi mogle produbiti podjele u društvu – kazao je Mustafić.
Dodaje da u razgovorima o novim ustavnim rješenjima treba imati u vidu da su svi narodi jednako autohtoni i utemeljeni na povijesnoj i društvenoj stvarnosti Crne Gore, a njihovi jezici dio jezičnog miljea i ukupne kulturne baštine. Zato Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori ukazuje na nužnost širokog društvenog dijaloga i potrebu usuglašavanja svih otvorenih pitanja, ali i na potrebu poštovanja temelja bošnjačkog naroda i bosanskog jezika na teritoriji Crne Gore.
– Za nas nije prihvatljivo favorizirati i isticati bilo koji jezik kao privilegiran u odnosu na jezike drugih autohtonih naroda. Ako bismo išli u pravcu promjene postojećih ustavnih rješenja, mi govorimo da se bošnjački narod smatra potpuno ravnopravnim u društvenom i državotvornom biću Crne Gore – ističe Mustafić.
Inače, Bošnjačko vijeće je najviše predstavničko tijelo bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, koje pored izabranih vijećnika čine ministri, zamjenici i predsjednici općina iz reda bošnjačkog naroda.
