Bošnjaci 20. novembra obilježavaju Dan Sandžaka, u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) u Pljevljima 1943. godine. Ovaj datum službeni je praznik Bošnjaka u Sandžaku (Srbija i Crna Gora), a obilježava ga i sandžačka dijaspora širom svijeta.
Najviše predstavničko tijelo Bošnjaka u Srbiji je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), koje je osnovano 1991. godine. Na posljednjoj sjednici održanoj u kolovozu ove godine dr. sc. Adel Slatina, doktor medicine iz Priboja, s kojim smo razgovarali o položaju Bošnjaka u Sandžaku i djelovanju BNV-a.
Ponos i zajedništvo
U kakvom ozračju Bošnjaci dočekuju današnji praznik – Dan Sandžaka?
– Bošnjaci u Sandžaku današnji praznik dočekuju u atmosferi ponosa i zajedništva. Ovaj značajan datum podsjeća nas na antifašističke vrijednosti i borbu za slobodu i ravnopravnost. Organiziramo mnoga kulturna događanja i skupove. Praznik nas okuplja i inspiriše da gradimo bolju budućnost Sandžaka. Imamo XV Sandžačke književne susrete, Slikarsku koloniju u Prijepolju… Posjetit ćemo Pljevlja, gdje ćemo položiti vijence na spomen obilježje Zemaljskog antifašističkog vijeća Sandžaka (ZAVNOS), kada u Sandžak, kraj gdje su svi narodi živjeli zajedno i ravnopravno, pokazali su povijesnu zrelost da budu uz svoje susjede na pravoj strani u borbi protiv fašizma.
Koji su najveći problemi s kojima se susreću Bošnjaci u Sandžaku?
– Najveći problem s kojim se susreću Bošnjaci u Sandžaku je zastupljenost Bošnjaka u državnim institucijama, prije svega pravosuđu i policiji. Problem je nastao i ukidanjem Katedre za bosanski jezik i bošnjačku književnost na Sveučilištu u Novom Pazaru. To nam je veliki problem, jer uskoro nećemo imati kadra za školovanje naše djece u Sandžaku. Na bosanskom jeziku školuje se 17.000 djece i zbog toga imamo veliki problem kadrova. Drugi gorući problem je gospodarska zaostalost kao nerazvijena regija s lošom infrastrukturom i niskom zaposlenošću. U Sandžaku je veliki odljev mladog, kako kvalificiranog tako i nekvalificiranog stanovništva.
Od majke očekujemo pomoć
Da li su poduzeti neki koraci da se ponovo uspostavi Katedra za bosanski jezik i bosansku književnost?
Mi smo kao BNV bili u pregovorima sa Sveučilištem u Novom Pazaru, ali jednostavno ove godine taj program nije akreditiran. Ministarstvo prosvjete i ministrica Slavica Đukić-Dejanović dali su nam veliku podršku ranije prilikom otvaranja Katedre. Bio je to veliki posao. Sada očekujemo pomoć naše matične kuće, prvenstveno Sveučilišta u Sarajevu i Sveučilišta u Tuzli. Na sastanku, na kojem ću biti u izaslanstvu Ministarstva obrazovanja, iznijet ćemo goruće probleme. Dakle, najveći problem je nedostatak kadra. Smijenjen je kadar koji je radio na Sveučilištu u Novom Pazaru. Za početak bi nam od velike pomoći bilo otvaranje magistarskog programa u suradnji sa Sveučilištem u Sarajevu, gdje bi naši diplomirani studenti mogli upisivati magistarske studije na Sveučilištu u Sarajevu i gdje bi se nastava odvijala online ili putem posjeta profesora koji su zainteresirani da nam pomognu. Ali o tome se mora razgovarati na državnoj razini. Zapravo ne znamo zašto je Katedra uopće ukinuta. Je li to nekome bilo zanimljivo, možemo samo nagađati. No, imamo podršku ministrice Đukić-Dejanović, koja nije mogla vjerovati da u Sandžaku, kao specifičnoj regiji, ne postoji katedra za bosanski jezik i bošnjačku književnost.
Što Bošnjačko nacionalno vijeće može učiniti na polju nacionalnog jedinstva Bošnjaka u Sandžaku?
Na polju nacionalnog jedinstva moramo prevladati razlike koje imamo kao tri najjače političke stranke. Bošnjačko nacionalno vijeće je najviše tijelo svih Bošnjaka u Sandžaku i mnogo je više stvari koje nas spajaju nego što nas razdvajaju. BNV nije organ nijedne stranke i djelujemo kao nestranačka organizacija. Kada sam postao predsjednik BNV-a, došao sam s mjesta predsjednika Glavnog odbora SDP-a i odmah napustio sve funkcije u stranci. Bio sam i vijećnik u Priboju i napustio sam sve političke funkcije koje sam obnašao. Trenutno se bavim samo vijećem (BNV, op.a.) i pitanjima od interesa za naše ljude u Sandžaku.
Slaba zastupljenost Bošnjaka u institucijama Srbije
Koji su još prioriteti Bošnjačkog nacionalnog vijeća?
Osim problema koje sam naveo, moramo riješiti i druge goruće probleme. To je, prije svega, zastupljenost Bošnjaka u državnim institucijama, u policiji, pravosuđu itd. Mala je zastupljenost Bošnjaka. Sada je raspisan konkurs za prijem policajaca i tražili smo da se maksimalna pažnja posveti prijemu Bošnjaka u policiju. Imali smo sastanke i s OESS-om i s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova i nadamo se da će biti boljeg pomaka u odnosu na prethodno razdoblje.
