Radna prava, mobing i razlika u visini plaća, iako općedruštvene, itekako su ženske teme, i to ne zbog isključivosti, već zato što je riječ o sustavu, odnosno praksi koja žene stavlja u nepovoljniji položaj. položaj.
Predsjednica Udruženja “Dostojanstvo” Edisa Demić u razgovoru za Fenu ističe da Međunarodni dan žena treba iskoristiti za poziv na djelovanje i promoviranje stvarne ravnopravnosti žena u svakodnevnom životu.
– Kroz rad Udruge ‘Dostojanstvo’ često se susrećemo s činjenicom da su žene naučene da vjeruju da nešto ne mogu. Upravo zbog toga valja podsjetiti da je 8. ožujka 1908. godine 15.000 žena prošetalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, veće plaće i pravo glasa. To pokazuje da su se žene i tada, kao i sada, suočavale sa sličnim problemima – kaže Demić.
Podsjeća da je Bosna i Hercegovina donijela niz međunarodnih dokumenata koji se odnose na prava žena, doneseni su brojni zakoni na kantonalnim i entitetskim razinama, ali praksa je nešto sasvim drugo.
– U praksi se susrećemo s još nekim primjerima koji nam daju povoda da nastavimo u smjeru ostvarenja zacrtanih ciljeva, a to je da svaka žena mora biti svjesna važnosti svoje uloge u društvu. Žene bi trebale biti više od kvote kada su u pitanju izbori i pozicije moći. Žene trebaju kreirati agende koje su u interesu promicanja ženskih ljudskih prava – kazala je predsjednica Udruge “Dostojanstvo”.
Stoga je, dodala je Demić, potrebno aktivno raditi na jačanju svijesti o ravnopravnosti spolova kako današnje djevojčice i žene ne bi doživjele sudbinu svojih majki i nana kojima su često bila uskraćena osnovna ljudska prava.
Diskriminacija na radnom mjestu
Abida Pehlić, predsjednica Udruge “Novi put”, koja već više od 14 godina pruža podršku ženama i djevojkama, žrtvama svih oblika nasilja, ističe kako se, nažalost, u proteklih stotinu godina nije puno promijenilo, a žene su još uvijek diskriminirane u odnosu na svoje muške kolege.
– To je najčešće prisutno u privatnom sektoru, posebice kod mladih djevojaka i žena koje još nisu postale majke ili za koje postoji pretpostavka da će se odlučiti na još jedno dijete. Naime, s tim se ženama sklapa ugovor na određeno vrijeme, a još uvijek imamo situaciju da kad žena ostane trudna često joj se ne produži ugovor tako da poslodavac ne snosi troškove rodiljnog dopusta – upozorava Pehlić. .
Tom problemu, dodala je, mora se posvetiti više pažnje u Bosni i Hercegovini. društva, posebno ako se uzme u obzir demografska slika BIH.
– Često majke ostaju s jednim ili bez djeteta iz straha za vlastitu egzistenciju, jer mnoge obitelji grcaju u dugovima kako bi osigurale stambeni prostor ili neka druga bitna pitanja, pa si žene, nažalost, ne mogu priuštiti da ostanu bez posla, što u startu ih obeshrabruje da se ostvare kao majke – ističe Pehlić.
Seksualno uznemiravanje i femicid
Udruga “Novi put” nedavno je provela istraživanje o spolnom uznemiravanju žena na radnom mjestu, a rezultati su poražavajući.
Naime, u istraživanju provedenom na uzorku od tisuću žena, uglavnom iz privatnog sektora, mlađe životne dobi s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona i Županije Zapadnohercegovačke, većina ispitanica izjavila je da je bila izložena nekoj vrsti seksualnog uznemiravanja. na poslu, bilo verbalno ili neverbalno.
Istraživanje također pokazuje da većina zaposlenica nije prijavljivala ove oblike nasilja jer su se bojale osude okoline, rekla je Pehlić.
Na kraju, Pehlić je istaknula problem percepcije pojedinih muškaraca, koji i nakon stoljeća borbe za ženska prava žene smatraju svojim privatnim vlasništvom.
– To je posebno vidljivo u brojnim slučajevima femicida u BiH koje su počinili bivši ili sadašnji partneri, bračni ili nevjenčani, jer se nisu mogli pomiriti s činjenicom da im je djevojka, supruga rekla ‘Ne želim više s tobom’ ‘…. Žena se i dalje smatra vlasništvom i jako veliki broj muškaraca još uvijek preuzima na sebe odluku hoće li ta žena živjeti ili ne, ako kojim slučajem odluči ostati bez njega. To je tragično i poražavajuće – zaključuje Pehlić.
