U JU Centar za kulturu i mlade Općine Centar Sarajevo večeras je održana večer poezije, u okviru 63. Sarajevskih dana poezije. Poeziju o ljubavi, Mediteranu, zaljubljivanju, životu, smrti… govorili su gosti iz Hrvatske, Crne Gore i Danske: Tomislav Domović, Boris Jovanović Kaštel i Niels Hav.
– Imali smo puno pjesnika i bogat program kroz četiri dana Festivala. Već 63 godine slavimo poeziju, na Sarajevskim danima poezije. Danas je tužan dan, puno je ljudi poginulo u nesreći koja se dogodila u našoj zemlji, izgubili su svoje domove. Moramo se ujediniti kako bismo im pomogli i pokazati empatiju. Ovu večer poezije posvećujemo njima, jer su Sarajevski dani poezije bili iu ratnom periodu i bili oslonac ljudima u tim teškim vremenima. Večeras su s nama gosti koji su najveće perjanice zemalja iz kojih dolaze – kazala je Bisera Suljić Boškailo, predsjedavajuća programskog vijeća Sarajevskih dana poezije.
Boris Jovanović Kaštel smatra se jednim od najznačajnijih crnogorskih pjesnika mediteranske orijentacije.
-Mediteran kao sudbina, identitet slobode. To je hodočašće samom sebi, a najdublja su mora ona koja su u nama samima, a ta mora je najteže i najteže istražiti. Osjećam i dodirujem svemir razgovarajući s valovima. Mediteran je fetus svjetske civilizacije, utroba cijelog svijeta – istaknuo je Kaštel.
Tomislav Domović, gost iz Hrvatske, jedan je od najznačajnijih pjesnika u domovini, a karijeru je započeo kao poštanski službenik.
– Poeziju pišem od djetinjstva, posao u pošti dogodio se u vrijeme kada sam trebala biti hraniteljica obitelji. Sada radim kao slobodni umjetnik i tako će biti do mirovine. Poezija je izabrala mene, pa sam ja izabrao nju. U knjizi ‘Sto ljubavnika i nijedan više’ govorim o ljubavi i tu priču nisam završio i vjerojatno nikad neću dok dišem – rekao je Tomović.
Danski pjesnik Niels Hav, čije su knjige prevedene na bosanski jezik, obećao je da će zbog gostoprimstva koje osjeća u Sarajevu i BiH učiti naš jezik koji mu je jako zanimljiv.
– U bivšoj Jugoslaviji sam prvi put bio 1987. godine, u Makedoniji na Struškim večerima poezije. Od tada stalno dolazim u Makedoniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku. Poezija je jedini uobičajeni jezik planeta, možda zato što je povezana s osjećajima. Svugdje je situacija u izdavaštvu slična. Kad odete na bilo koju zračnu luku i tražite bilo koju knjigu poezije, odgovor će biti da je nemaju. U cijelom svijetu poezija je mali brend. I postoji mali broj tiskanih primjeraka i kod nas i u Danskoj, Francuskoj. To ne znači da poezija ljudima ne znači ništa. Nekima je dovoljno živjeti s nekoliko važnih riječi, zato je poezija ljudima jako važna – istaknula je Hav.
Ovogodišnji 63. Sarajevski dani poezije bit će završeni 5. oktobra s početkom u 19 sati u Bosanskom institutu u Sarajevu, kada će biti dodijeljen Bosanski stećak laureatu Željku Ivankoviću.
– Kao što smo već izvijestili javnost, mi iz Društva književnika odabrali smo Ivankovića, koji je naš značajan književnik, i od te odluke nećemo odustati. Hoće li se predomisliti i doći primiti nagradu nakon što je javno obznanio da neće – istaknula je Suljić Boškailo, saopćeno je iz Društva književnika BiH, saznat ćemo sutra.
