Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić kazala je za BHRT da je sve ono što je Marinu Vukoji učinjeno prije službenog imenovanja za suca Ustavnog suda bilo nekorektno prema njemu, ali i neozbiljno prema Sudu i državi. Smatra da je pri izboru suca mjerodavna samo stručnost i savjest suca koji, prema njezinom mišljenju, ali i vlastitom iskustvu, tek nakon izbora mora biti politički neutralan.
– Suosjećam s Vukojom… Čovjek može biti stranački opredijeljen dok je stranački član. Ono što je za mene relevantno jesu njegovi savjeti i profesionalnost kada je izabran, da on nema nikakav utjecaj, niti da se to kod njega tada manifestira. Sa SDA sam sve završio kada sam se prijavio na konkurs za Ustavni sud. Ispisao sam se iz svega u SDA i počeo raditi svoj sudijski posao. Nitko mi nije mogao reći da je SDA imala utjecaja na bilo koji moj stav ili odluku, niti mi je SDA išta rekla – rekla je Palavrić za BHRT.
Palavrić ne vidi ništa sporno u tome što Vukoja do sada nije bila sutkinja redovnog suda, kaže da je isti slučaj bio i s njom, ali i s mnogim sucima Ustavnog suda.
– Mislim da će Vukoja demantirati sve one koji su ga osporavali – naglasio je Palavrić.
Teško razdoblje
Ustavni sud BiH prolazi kroz teška razdoblja u svom funkcioniranju zbog neizbora sudaca iz RS-a, a prema Palavrićevim riječima, jedino rješenje da Sud uopće funkcionira bila je odluka o radu sudaca. nakon navršenih 70 godina.
– Nažalost, u ovom trenutku to je bilo jedino rješenje. Imam dojam da je netko sjeo i dobro izračunao da je ‘24. ide jedan, ‘25. drugi, ‘26. treći i pod izlikom da su nepodobni međunarodni suci odlučili na ovaj način urušiti Ustavni sud, onemogućiti rad suda neizborom domaćih sudaca… Nisu to bezazlene igre u koje se Ustavni sud upušta. donesen je, ali smišljen plan gašenja Ustavnog suda. Pravovremeno smo reagirali tražeći mišljenje Venecijanske komisije… Još jednom smo spriječili blokadu – pojasnio je predsjednik Ustavnog suda, dodavši da visoki predstavnik mora odgovarati za neimenovanje sudaca iz RS-a. .
– Ustavni sud tu ne može ništa – istaknula je Palavrić.
Ističe da Ustavni sud nije bio u težoj situaciji od 1997. godine.
– Blokade su nepodnošljive, počevši od neizbora preko neusvajanja proračuna, do uskraćivanja sredstava Ustavnom sudu i njegove financijske nesigurnosti. Ustavnom sudu treba dati priliku da slobodno radi, da odlučuje, a ne da vrši politički pritisak da odlučuje ovako i onako. U ovoj blokadi funkcioniramo na način da se sve odluke donose na plenarnim sjednicama. Inozemni kolege sudjeluju s nama u bilo kojem predmetu, tako prevladavamo blokadu. Shvaćaju da je ova zemlja nešto drugo. Ovakvi napadi nisu viđeni, ali se solidariziraju s nama kako bismo otklonili te blokade – pojasnila je Palavrić.
Palavrić smatra da je imenovanjem Vukoje olakšan rad Ustavnog suda, jer su sada imenovani svi suci iz Federacije BiH.
– Potrebno je najmanje pet sudaca, ali ovo četvero daje tračak nade, da se vjeruje da je Zastupnički dom FBiH napravio svoju zadaću. Međutim, problem nije riješen jer nema velikog vijeća. Na današnji dan imamo gotovo devet tisuća žalbi, od kojih se neke ne rješavaju i po tri godine. Žalbe smo rješavali na velikom vijeću, na plenarnoj sjednici odlučivalo se samo o onima bez pet glasova. Sada devet tisuća građana čeka odluku Ustavnog suda. Čekaju da riješe svoje egzistencijalne probleme – objasnio je Palavrić, dodavši kako je moguće da mnogi građani rješenje svojih problema vide u Strasbourgu.
Kršenje prava
– Građani koji ne mogu čekati ići će u Strasbourg i tražiti zaštitu zbog povrede prava na donošenje odluke u razumnom roku od strane Ustavnog suda. Kad Strasbourg odluči, određuju isplatu nematerijalne odštete u eurima, više nego ustavni sud. Ako njih devet tisuća dobije samo po tisuću eura, to je oko devet milijuna eura. Ti milijuni dobro bi došli državi, obrazovanju… Pitam se razmišljaju li ti ljudi na ključnim pozicijama o građanima i njihovim pravima – rekla je predsjednica Ustavnog suda.
Kada je riječ o problemu državne imovine, Palavrić smatra da o tome treba odlučiti država koja je, kako kaže, i odgovorna za ovo pitanje.
– Nikada nismo rekli da sva imovina treba biti državna, uknjižena na BiH. U Parlamentarnoj skupštini bi trebali sjesti, ali nema volje, i zakonom odlučiti što će biti na kojoj razini – ističe Palavrić.
Palavrić odgovor na nepoštivanje odluka Ustavnog suda nalazi u problemima cijelog društva, kao kulture nepoznavanja države. Kaže da se odluke svakog suda normalno izvršavaju, međutim, prema njenim riječima, veliki je broj neizvršenih odluka, od redovnih sudova do izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama.
