Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini i dalje trpi posljedice krize i smanjene potražnje na europskom tržištu.
Veliki pad
Iako je ukupan promet industrije u odnosu na prosinac u siječnju porastao za 3,7 posto u FBiH, odnosno 2,8 posto u RS-u, njen promet je i dalje značajno manji u odnosu na siječanj prošle godine, za 8 posto u FBiH i za 5,8 posto. posto u RS.
– Vlast u Bosni i Hercegovini mora shvatiti da se vrijeme u kojem poslujemo mijenja iz dana u dan. Nakon pandemije koronavirusa i inflacije, rata u Ukrajini koji traje i danas, ne možemo živjeti na isti način kao prije pet godina. Zabilježeni pad proizvodnje i izvoza produkt je promjene cjelokupnog okruženja u Europi, recesije, smanjenja kupovne moći i potražnje – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Europske zemlje, zbog krize, ali i u strahu od širenja rata, ograničavaju potrošnju i oslanjaju se na vlastite snage.
Naše tržište
Za to vrijeme, dodaje Pavlović, bosanskohercegovačka administracija nema namjeru prilagođavati svoje troškove ekonomskoj situaciji, kao da su izolirani od građana i okoline.
– Moramo proizvoditi svoju robu za svoje tržište. Ako imamo ovolike kapacitete za proizvodnju hrane, a istovremeno uvozimo više od 65 posto hrane, onda se stvarno trebamo zapitati tko nas i kamo vodi – naglašava Pavlović.
Koji nas sve vodi
– Mislim da je sušni period najveći uzrok pada proizvodnje energije, a hidropotencijal je jedan od glavnih proizvođača električne energije u RS. Gubitak EPBiH od 140 milijuna KM povod je za analize koje će nas dovesti do pitanja jesu li ljudi koji nas vode uopće normalni – kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Najveći pad, prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, zabilježen je na inozemnom tržištu – 13,2 posto u FBiH i 8,6 posto u RS-u.
