Hrvatski građani najviše štede u nekretninama i gotovini, dok su zarade na dionicama, investicijskim fondovima i obveznicama manje zastupljene, zaključak je istraživanja koje je objavila Boston Consulting Group (BCG).
Pogrešni izbori
Globalno istraživanje osobnog bogatstva te konzultantske kuće pokazalo je da su obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje bi ulagačima dugoročno mogle donositi veće prinose od gotovine, puno manje prisutne u portfeljima hrvatskih građana.
S druge strane, udio gotovine i depozita puno je veći u Hrvatskoj nego u istočnoj Europi ili globalno, ističu u BCG-u.
“Vidimo potencijalni razlog sporijeg rasta financijskog bogatstva hrvatskih građana – udio gotovine i depozita puno je veći u Hrvatskoj nego u istočnoj Europi ili globalno. Istodobno, obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje bi dugoročno mogle generirati veće prinose ulagačima od gotovine, puno su manje prisutne u portfeljima hrvatskih građana”, rekao je partner i direktor u BCG-u Krisztian Horvath u priopćenju. prenosi se u objavi.
Te klase imovine, sa svojim kombiniranim udjelom od 22 posto, tek su nešto više od polovice istočnoeuropskog prosjeka. Istodobno, udio dugoročnijih instrumenata bogatstva poput životnog osiguranja i mirovinske štednje čini znatno veći udio (40 posto) financijskog bogatstva nego u cijeloj istočnoj Europi (31 posto), navodi BCG.
Financijsko bogatstvo hrvatskih građana raslo je sporije od prosjeka istočne Europe
Naime, financijsko bogatstvo hrvatskih građana, koje se definira kao ukupno bogatstvo iz kojeg su isključene nekretnine i dugovi, u posljednjih 20 godina raste po stopi od šest posto godišnje, što je znatno sporije u odnosu na prosjek istočne Europe, što je bilo deset posto.
“Ova velika razlika od četiri postotna boda mogla bi djelomično objasniti prilično jedinstven fenomen da je stvarna imovina hrvatskih kućanstava dvostruko veća od njihove financijske imovine”, rekao je partner i direktor Boston Consulting Group Krisztian Horvath u izjavi koju prenosi objavljivanje.
Naime, realna imovina uključuje nekretnine, trajna potrošna dobra, fizičko zlato i druge plemenite metale po tekućim cijenama, a u usporedbi s Hrvatskom, istaknuo je Horvath, razlika između financijske i realne imovine u istočnoj Europi u prosjeku je “samo” 1,3 puta. veća u korist nekretnina.
BCG također napominje da je od 2018. do kraja 2023. financijsko bogatstvo građana u Hrvatskoj raslo po godišnjoj stopi od 7,2 posto i dosegnulo gotovo sto milijardi dolara, pa Hrvatska drži 2,1 posto financijskog bogatstva istočnoeuropske regije.
Hrvatska ima “jednu od primjerenijih” raspodjela bogatstva
Činjenica da Hrvatska ima “jednu od primjerenijih” raspodjela bogatstva, pa građani s manje od 250 tisuća američkih dolara posjeduju 72 posto ukupnog bogatstva, puno više nego u istočnoj Europi, 42 posto, ili globalno, 30 posto, apostrofira se kao zanimljiva činjenica.
Iako vidimo polagani pad tog broja, sa 75 posto u 2019., još uvijek vidimo manju koncentraciju bogatstva u Hrvatskoj nego drugdje”, komentira Horvath.
Posebno je to vidljivo u segmentu “super bogatih”, odnosno građana koji posjeduju više od 100 milijuna dolara, dok taj sloj posjeduje tek tri posto ukupnog bogatstva, što je znatno manje od globalnih 14 posto.
