Jubilarnom i retrospektivnom izložbom „Naše naslijeđe“, koja je sinoć otvorena u Gazi Husrev-begovom hanikahu, Muzej Sarajeva obilježava 75 godina rada na istraživanju, očuvanju, zaštiti i prezentaciji kulturno-historijskog naslijeđa glavnog grada Bosne i Hercegovine. i Hercegovine.
Izložba je predstavila 140 eksponata i 100 fotografija, velikih umjetničkih djela vrhunskih bh. umjetnika. slikara te iznimno vrijedne i značajne artefakte iz etnološkog, arheološkog, antropološkog i povijesno disciplinarnog područja.
Prvi put u svojoj povijesti Muzej Sarajeva izvan svog matičnog prostora predstavlja bogatstvo iz svojih zbirki koje se čuvalo u muzejskom fondu i nikada nije bilo cjelovito, netematski i koherentno izloženo.
Kustosica Muzeja Sarajeva i jedna od autorica izložbe Indira Kučuk-Sorguč kazala je da se atmosfera Gazi Husrev-begovog hanikaha uklapa u “dušu” izložbe koja sa sobom nosi veliku simboliku, a kroz kojih se građani sjećaju svojih predaka, prethodnika i osnivača muzeja.
– Na ovaj način njegujemo sjećanje na naše pretke koji su nam u nasljedstvo ostavili ovo veliko bogatstvo, kao i na naše prethodnike koji su 75 godina stvarali i razvijali Muzej Sarajeva i omogućili da danas izložimo ovo veliko blago. To blago želimo ostaviti budućim generacijama koje će imati zadatak njegovati ga na još bolji način – rekla je Kučuk-Sorguč.
On smatra da Muzej Sarajeva ima veliki potencijal, te da je sinoćnja izložba samo početak “male renesanse” ove institucije. Istaknula je da građani Sarajeva nisu svjesni kakvo kulturno bogatstvo posjeduju.
– Nismo svjesni što imamo jer se ne bavimo kulturom i kulturnim identitetom, nego materijalnim dijelom gospodarskog života i egzistencije. Ni muzeji se ne bave duhovnim pričama i usmenim predajama naših predaka. Izložbe iza sebe imaju antropološke priče. Nastojat ćemo to prezentirati i dalje ćemo istraživati našu kulturnu baštinu – zaključila je.
Složenost izlaganja tim je veća, jer se radi o fondu od 15 sistematiziranih zbirki koje je trebalo sintetizirati u jednu cjelinu poštujući zakonitosti muzeologije i specifičnosti galerijskog prostora Gazi Husrev-begova hanikaha koji arhitektonski nosi miris prošlih vremena i svojim mozaikom otvara prostor za inovativna rješenja.
Autori su kustosi Muzeja Sarajevo: Mirsad Avdić, Hamdija Dizdar, Žanka Dodig, Goran Grebo, Indira Kučuk-Sorguč, Amra Madžarević, Adnan Muftarević, Igor Radovanović, Moamer Šehović i Edin Veletovac. Asistent na dokumentaciji je Dženana Kurtović, preparatorka tekstila Aida Kereš, a konzervator Murat Kurtović.
