Početkom ožujka Europska komisija odlučit će hoće li s BiH započeti pregovore o članstvu. Angelina Eichhorst bila je vrlo precizna – da bi se to dogodilo, do kraja veljače moraju biti usvojena tri zakona.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je krajem prošle godine BiH dao rok. vlasti, što je i jedan od uvjeta EU, da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona kako bi se poboljšala pravednost i transparentnost izbornog procesa, tj. konačno stati na kraj izbornim krađama, a ako neće on će ih nametnuti.
Ustavne promjene
U slučaju da ih Šmit nametne, bit će to prvi nametnuti zakon koji će se morati primijeniti na području RS-a. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, podsjetimo, i dalje tvrdi da je Šmit nelegalni visoki predstavnik i ne priznaje njegove odluke. U slučaju nametanja, Dodik bi imao dvije mogućnosti – prihvatiti nametanje Izbornog zakona, pokajati se i izgubiti kredibilitet ili odbiti provesti odluku visokog predstavnika i tako se izravno sukobiti s međunarodnom zajednicom. I možda završiti u zatvoru.
Dodiku je spas došao u vidu trojke čiji su čelnici zajedno s HDZ-om otišli u Laktaše pregovarati, između ostalog, o izmjenama Izbornog zakona, a Čović je iskoristio priliku da kaže kako to mora uključivati i izbor članova Predsjedništva, što Schmidt nije tražio.
Iako su nas čelnici trojke uvjeravali da su na dobrom putu da proguraju europske zakone, a da ne čine ništa na štetu BiH i njenih ovlasti, Dodik ih je pokušao demantirati rekavši da će blokirati sve europske zakone do strane sudije se izbacuju iz Ustavnog suda, iako je to ugrađeno u sam Ustav BIH, tj. zahtijeva ustavne promjene.
Tko laže i koga pravi budalom?
Tri scenarija
Kamo sve to vodi? Postoje tri scenarija. Da se Dodik i Čović okane europskih zakona, a da zauzvrat dobiju Izborni zakon i Ustavni sud po svojoj mjeri. Takav scenarij neće biti dobar za trojku i sigurno će odjeknuti u javnosti kao pobjeda Dodika i Čovića, čak i ako se otvore pregovori s EU.
Druga je mogućnost da su Dodik i Čović pristali na europske zakone bez Ustavnog suda i Izbornog zakona ili rješenja koja im ne daju puno, ili daju malo, a uzimaju malo. Trojac bi u tom slučaju ostvario pobjedu i dokazao da su, nakon godina stagnacije, izolacije i blokade, zaista snaga koja može postići rezultate za dobrobit BIH.
I treća, najgora opcija je da od toga ne bude ništa. Da BiH opet ne dobije ni zeleno svjetlo za početak pregovora ili da se daju neki budući rokovi, da se pokaže da Dodik zapravo sve vrijeme vuče za nos čelnike Trojke, da su ti pregovori zapravo bili samo igru kupovanja vremena i odvraćanja Šmita od namjere da nametne izmjene Izbornog zakona te da želju čelnika trojke za europskim putem, na koji su bacili sve samo ne karte, Dodik i Čović vješto iskorištavaju da za sebe izvedu sistemske promjene u BiH koje EU nije ni tražila.
Sastanak u četvrtak
U četvrtak novi sastanak i opet slične poruke. Tri stranke ponovno optimistično poručuju da su napravile kompromis i da će europski zakoni proći, ali ništa neće biti na štetu BiH, HDZ tvrdi da je dogovorio promjenu izbora članova Predsjedništva, a Dodik da nema ništa protiv europskog puta, ali da se mora promijeniti sastav Ustavnog suda, o čemu su navodno suglasni.
