Dvije od ukupno osam osoba, uhapšenih u februaru nakon što je u kući u Brčkom pronađeno 31 dijete, još su u pritvoru, dok policija Brčko distrikta istražuje ovaj slučaj koji se povezuje s međunarodnom trgovinom ljudima.
Djeca su u međuvremenu smještena u sigurne kuće u BiH, dok se uz pomoć DNK analize čeka potvrda identiteta njihovih bioloških roditelja.
Ozbiljan problem
U Sanskom Mostu u martu su uhapšene dvije osobe osumnjičene za trgovinu ljudima, nakon što je policija u ovom gradu dobila informacije da u jednoj porodičnoj kući duži vremenski period boravi nekoliko djece romske nacionalnosti starosti od jedne do šest godina. Prema informacijama Tužilaštva USK, sumnja se da su žrtve trgovine ljudima.
Ovi, ali i brojni drugi događaji ukazuju da je trgovina ljudima ozbiljan problem u bh. društvu, koji tek s vremena na vrijeme bude aktueliziran informacijama iz policijskih agencija i tužilaštava. Posebno bolno je saznanje da djeca i dalje čine značajan procent žrtava trgovine, a na što u svojim izvještajima i analizama ukazuju i Ombudsmeni BiH.
DNK analizom čeka se potvrda identiteta. Screenshot
– Ono što pokazuju ovi slučajevi je da se radi o djeci, što je zabrinjavajuće, a prvi indikatori govore da su u sve na neki način uključeni i roditelji, koji bi trebali da štite djecu i da se brinu o njihovom najboljem interesu – kazala je za „Puls“ Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH.
Kao jednu od ključnih preventivnih mjera Džumhur vidi donošenje propisa po kojima će se odrediti da roditelji ne mogu svoju djecu povjeravati na brigu i staranje drugim osobama bez učešća organa starateljstva. I u opravdanim slučajevima, kada se roditelji zbog zaposlenja u inozemstvu i u sličnim situacijama moraju odvojiti od djece, organi starateljstva moraju imati nadzor i vršiti kontrolu.
– Ombudsmeni stalno insistiraju i na jačanju kapaciteta centara za socijalni rad. Oni u postojećim kapacitetima ne mogu adekvatno odgovoriti svojim zakonskim obavezama, zbog čega nam se dešavaju ovakve situacije – ističe Džumhur.
Apel građanima
Osim toga, Krivični zakon BiH trgovinu ljudima, kao organizirani oblik kriminala, prepoznaje samo u međunarodnim okvirima, pa je uvođenjem ovog krivičnog djela u entitetske zakone omogućeno procesuiranje, ali su na entitetskom nivou sankcije blaže.
– Ovo je otvorilo prostor da se napravi kampanja, da se pozovu svi građani koji imaju saznanja da se određeni broj djece nalazi u nekim prihvatilištima, da nisu kod srodnika, a da to nije regulisano od strane centara za socijalni rad. Veoma je važno da mobilišemo građane, ali i da pozovemo roditelje koji su dali djecu, jer u nekim slučajevima kažu da imaju ovjerene notarske izjave. To moraju uraditi putem organa starateljstvo, a notari i druga službena lica moraju insistirati da organi starateljstva budu upoznati da se djeca povjeravaju na staranje trećem licu – naglašava Džumhur.
Spriječena prodaja
Crnogorska policija spriječila je u aprilu pokušaj prodaje 15-godišnje djevojčice, koja je preko BiH trebala otputovati za Njemačku. Njen otac uhapšen je nakon što je dijete ispisao iz škole, zbog sumnje da je za određenu sumu novca namjeravao predati porodici iz Njemačke zbog sklapanja nedozvoljenog ugovorenog braka.
Koordinacijski tim
Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, imenovala Koordinacioni tim za borbu protiv trgovine ljudima, koji planskim i usklađenim djelovanjem treba doprinijeti suzbijanju trgovine ljudima. U timu su i predstavnici FUP-a, Federalnog tužilaštva, Federalne uprave za inspekcijske poslove, JU Centar za edukaciju sudaca i tužitelja, SOS Dječijih sela BiH, kao i Međunarodnog foruma solidarnosti EMMAUS.



