Upravo u vrijeme kada BiH počinje ostvarivati značajnije prihode i kada se sve više govori o turizmu kao jednoj od strateških grana ekonomskog razvoja, fotografije Jablaničkog jezera koje je u ponedjeljak objavila Udruga “Zelena Neretva” iz Konjica donose vraćamo se u surovu stvarnost.
Treće proljeće
Jezero, čije su plaže nedavno uvrštene među 100 najboljih na svijetu, prekriveno je slojem algi.
Prema riječima Amira Variščića, predsjednika Udruge “Zelena Neretva”, zahvaćeno je područje od desetak kilometara.
– Mnogi ne razumiju i misle da se radi o nekom trenutnom zagađenju, ali to je posljedica problema koji traje već godinama. Do cvjetanja algi dolazi zbog prekomjerne prisutnosti fosfata i nitrata, koji su uz kalij poznati kao osnovna hrana biljkama. Evo, već treće proljeće zaredom s toplijim danima to se događa, ali nikada kao sada, u ovolikoj količini i ovakvom obliku – kaže Variščić.
Velike količine
Dodaje da se ne mogu točno znati razmjeri štete na flori i fauni, jer alge tijekom cvatnje crpe velike količine kisika, što uzrokuje i smrt drugih organizama.
– Već 16 godina Vlada FBiH svake tri do četiri godine donosi Uredbu o uvjetima za ispuštanje tvari u vodotoke. Ima 30-ak stranica, gdje je do mikrona opisano koliko se čega može ispustiti. Posljednja točka u uredbi, koja se ponavlja već 16 godina, je da tvrtke koje još nisu nabavile pročistače nisu dužne pridržavati se te uredbe – govori Variščić o uzroku ovog i niza drugih ekoloških problema u BiH.
Najveći dio fosfata i dijelom nitrata dolazi iz konjarske metalske industrije, zatim iz poljoprivrede s umjetnim gnojivima, a ostatak iz kućanstava i neriješenih sakupljača.
