Sud BiH odbio je prvostupanjskom presudom optužnicu protiv Mustafe Vrapca, bivšeg uposlenika Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Presudom je utvrđeno da u radnjama optuženika nema obilježja kaznenih djela za koja je optužen, te da djela koja bi mu se mogla staviti na teret nisu u nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine.
Sud je, kako tvrdi obrana, zaključio da element službenog položaja ili utjecaja nedostaje za kaznena djela “krivotvorenje službene isprave” i “primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem”.
“Obrana nije osporavala događaje iz optužnice… Bilo je sporno da li se mogu naći i druga kaznena djela za koja sud nije nadležan”, kazala je u obrazloženju predsjedavajuća Vijeća Jasmina Ćosić Dedović.
Pojasnila je da kazneno djelo “Krivotvorenje službene isprave” prema Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine (KZ BiH) može počiniti samo službena ili odgovorna osoba u vršenju službenih ovlasti.
Podsjetila je koje su ovlasti Vrapca kao načelnika Odjela za opće poslove, navodeći da se opisani poslovi ne mogu smatrati ovlastima koje bi mogle biti obuhvaćene djelom “krivotvorenje službene isprave” koje je propisano Kaznenim zakonom BiH. i Hercegovine, ali bi se moglo podvesti pod “krivotvorenje isprave” propisano KZ-om Federacije Bosne i Hercegovine.
S istim obrazloženjem odbijena je i optužba za primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.
“Opisane radnje ne sadrže elemente kaznenog djela… Nema utjecaja niti položaja optuženog, nema službene osobe na koju bi se vršio utjecaj”, rekla je Ćosić Dedović.
Radnje koje je poduzeo optuženi, kako je dodala, mogu se kvalificirati kao prijevara iz KZ FBiH. Navela je da je optuženi lažnim predstavljanjem stvorio dojam da ima utjecaj koji nema.
Ćosić Dedović je navela da je Vijeće ispitalo da li su Vrapčeve radnje opisane nekim drugim djelom za koje je nadležan Sud BiH, ali je utvrdilo da nisu.
“Tužiteljstvo treba poduzeti mjere da se predmet vodi pred drugim nadležnim sudom”, rekao je sudac.
Prema optužnici, Vrabac je krivotvorio službenu legitimaciju ove institucije u prostorijama Tužiteljstva i njome se neovlašteno predstavljao kao službena osoba. Navodi se da je on krajem 2022. i početkom 2023. godine kontaktirao jednu osobu i od nje tražio i primio 20.000 KM kako bi navodno posredovao kod tužiteljice da ne izvrši određene radnje.
Dopuštena je žalba Apelacionom vijeću Suda Bosne i Hercegovine.
