Kad se spomene ime ove zemlje – prva asocijacija, pogotovo u posljednjih nekoliko mjeseci, su vulkani i hladnoća, a njihov “sudar” daje treći prirodni fenomen – geotermalnu energiju.
Island više od 90 posto svojih potreba zadovoljava zahvaljujući geotermalnim izvorima, pa građani plaćaju račune za grijanje i do 8 puta manje nego u srodnim zemljama sjeverne Europe.
Obnovljivi izvori energije danas su tema broj jedan, a Island je među prvima shvatio dragocjenost svog prirodnog bogatstva i postavio visoke standarde za cijeli svijet kada je u pitanju ekologija.
Nevjerojatna priroda izolirana od ostatka Europe
Geološki sustav i način nastanka ovog otoka u Atlantskom oceanu stvorio je nevjerojatnu prirodu izoliranu od ostatka Europe, no Islanđani su iskoristili sve – i led i lavu i vodu – i tako stvorili državu koja parira mnogim svjetskim silama.
– Značaj geotermalne vode na Islandu je ogroman. Vidljivo je to iz činjenice da je ova mala sjeverna država sa samo 360.000 stanovnika svoj procvat u posljednjih 30 godina doživjela upravo zbog geotermalne vode, koja im je za to vrijeme uštedjela oko 8,2 milijarde dolara. Prema službenim izračunima, na godišnjoj razini samo za grijanje uštede oko 100 milijuna dolara. Od jedne od najsiromašnijih zemalja u Europi do jedne od najbogatijih – opisao je za Blic Biznis razvoj Islanda njegov dugogodišnji stanovnik Đorđe Vojvodić.
Island je pionir u korištenju geotermalne energije u svijetu, dodao je i istaknuo da islandski znanstvenici sudjeluju u mnogim geotermalnim projektima u svijetu.
Vojvodić također kaže da se ovaj energent najviše koristi za proizvodnju električne energije, zatim za grijanje kako kućanstava i poslovnih prostora, tako i ulica. Istaknuo je da se koristi i kao termalna ljekovita voda koja privlači brojne turiste i time turizam čini glavnom gospodarskom granom Islanda.
– U blizini gradova nalaze se geotermalne elektrane koje funkcioniraju po principu da zagrijana voda stvara paru koja pokreće turbine, a turbine proizvode električnu energiju. Višak tople vode koristi se za kupanje, a jedno od takvih mjesta je i poznata Plava laguna koju godišnje posjeti oko milijun ljudi – rekao je i dodao kako termalna voda na mnogim mjestima sama i prirodno izlazi na površinu. rade se termalni bazeni.
Cijena grijanja
Cijena grijanja na Islandu ovisi o veličini kućanstva. Za stanove je u prosjeku potrebno izdvojiti oko 8.000 islandskih kruna, odnosno oko 50 eura. Dok se za velika kućanstva ta cijena kreće oko 15.000 islandskih kruna, tj. oko 100 eura.
Cijena računa za grijanje je fiksna svaki mjesec (tijekom cijele godine). Ako na godišnjoj razini potrošite manje od očekivanog, država vam vraća novac.
Ostale nordijske zemlje koje koriste druge izvore grijanja (nafta, plin) plaćaju 2-8 puta veći iznos.
Građani su vrlo zadovoljni platnim prometom, iznos je simboličan u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću koja iznosi 3800 eura bruto.
Reykjavik – čak 95 posto električne i toplinske energije dobiva iz geotermalne energije
Glavni grad Islanda – Reykjavík – čak 95 posto električne i toplinske energije dobiva iz geotermalne energije iz podzemlja, a proizvodi je geotermalna elektrana Hellisheiði.
– Izgrađena je 2006. godine i najveća je na Islandu. Izvlači toplu vodu, temperature preko 300 stupnjeva, iz dubine od 1 do 2 kilometra. Snaga je 303 MW električne i 133 MW toplinske energije. Opskrbljuje gotovo cijeli Reykjavik strujom i termalnom vodom – kaže Vojvović.
Iako je grijanje jeftino za njihov standard, tu su i drugi mjesečni troškovi koji to nadoknađuju, poput najma stana.
– Ako nemate svoju nekretninu, najveći izdatak je najam stana. Samo tržište to diktira jer postoji velika potražnja, a mala ponuda. Recimo, za dvosobni stan morate izdvojiti oko 250.000 islandskih kruna, što je oko 1600 eura – kaže Đorđe.
Nakon toga, najveći trošak je hrana, jer se većina stvari uvozi, kaže. Najskuplje su mesne prerađevine, primjerice junetina 30 eura po kilogramu, piletina 20 eura po kilogramu, a najjeftinije su voće i povrće.
Benzin košta 2,2 eura, a dizel dva eura, piše Blic Biznis.
