Agencija za nacionalnu sigurnost (ANB), u suradnji s policijskom upravom Crne Gore, spriječila je pokušaj uspostavljanja radikalne islamske mreže u Crnoj Gori, izvještavajući “Vijesti“Pozivajući se na izvore iz vrha sigurnosnog sektora.
Kao dio te akcije, zemlja Bosne i Hercegovine Haris Šundo, koja je pokušala formirati paralelnu vjersku zajednicu iz okvira službene islamske zajednice Crnogora.
Jedna od posljednjih operacija
– To je jedna od posljednjih operacija koju su shvatili ANB i UP – rekao je anketar “Vijesti”.
Tvrdi da je njihova brza i pravovremena reakcija u tom slučaju bila presudna za univerzalni secijski ambijent u zemlji:
– što je zbog njegove otvorenosti izložene različitim sigurnosnim izazovima – dodao je.
Od agencije, čija je glava, Ivica Janović službeno je rekla da je u Crnogoru bilo nekoliko radikalnih selafičkih skupina podijeljenih u nekoliko frakcija, koje su na različitim razinama radikalizacije.
– U Crnoj Gori, do sada nije bilo terorističkog napada u ime religije ili vjere. Međutim, u Crnoj Gori nekoliko radikalnih selafičkih skupina postoji u nekoliko frakcija, koje su na različitim razinama radikalizacije – odgovorile su od tajne policije.
ANB je rekao da je primijećena “međunarodna komponenta u aktivnostima članova ovih skupina i njihov fokus na pokušaje širenja radikalnih ideologija”.
Radikalizacija populacije RAE
– prvenstveno na mlađoj populaciji, kao i daljnjim nastavljanju radikalizacije članova populacije RAE. Regionalna povezanost radikalnih selaffe skupina iste ideološke profilacije odražava se međusobnim posjetima, povremenim boravkom radikalnih vjerskih propovjednika iz regije, formiranjem lokalnih i regionalnih skupina na šifriranoj komunikaciji, dijeljenja propagandnog materijala i slično.
Radikalni vjerski propovjednici, od kojih su neki već na slobodi, već su na slobodi, imaju dominantan utjecaj na scenu selafica u Crnoj Gori. Međutim, u Crnoj Gori nema istaknutih lokalnih propovjednika, ovisno o ideološkoj orijentaciji, oni se oslanjaju na propovjednike iz zemalja regije – odgovorili su iz tajne pitanja o prisutnosti radikalnih mreža u Crnogoru, ali i na Haris Shunda.
Izvor s vrha sigurnosnog sektora objasnio je da je tajna i javna policija utvrdila da je prisutnost većeg broja propovjednika koji djeluju izvan islamskih zajednica i protok vremena postigao veliki utjecaj, posebno u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.
– Ako je prihvaćanje radikalnih stavova ključni čimbenik u daljnjoj radikalizaciji, potrebno je riješiti problem u početnoj fazi, jer ako ga odsutni brojne osobe uđu u začarani krug iz kojeg nema povratka.
Prepoznajući ove probleme, inteligencijski i sigurnosni sektor Crne Gore kontinuirano se bavi sprječavanjem svih oblika odstupanja koji mogu pridonijeti daljnjoj radikalizaciji. Tijekom preventivnih aktivnosti koje je sada uspio izazvati terorizam, iako je svjesno da zbog regionalnih utjecaja ovaj problem nije u potpunosti iskorijenjen, ali moguće je raditi na društveno prihvatljivoj razini – rekao je.
Ostanite drhtavi u Crnoj Gori
Sugovornik “Vijesti” iz sigurnosnog sektora objasnio je da je boravak brda u Crnoj Gori otkriven nakon prošlogodišnjih antiterorističkih akcija sigurnosnih usluga u Srbiji.
Taj građanin BiH -a iz Srbije deportiran je ubrzo nakon terorističkog napada ispred izraelske ambasade u Beogradu, 29. lipnja 2024. godine. Tog dana Miloš Jujović ranio je članove žandarmerije Miloš Jevremović.
Nakon prijelaza u islamu, Zjujović je uzeo ime Sabahudin, navodno je bio povezan s pokretom Wahhab i preselio se u Novi Pazar, zajedno sa svojom suprugom B. Ž., Porijeklom iz Bluea.
Dan nakon napada u kojem je ubijen Jujović, pretraženo je nekoliko objekata, a među njima i stan u kojem je Sundo bio u Srbiji. Pored njega, uvedeni su Igor Despotović i Kemal Begović, regionalni mediji koji se odnose na izvore iz Ministarstva unutarnjih poslova Srbije.
Tada je objavljeno da Šundo, koji je porijeklom iz Goraždea, nije imao dozvolu da ostane u Srbiji i da će stoga biti deportiran natrag u BIH, što je učinjeno.
Sredinom srpnja prošle godine, ministrica IVIC -a IVIC najavila je da ne postoji šira organizacija koja je sudjelovala u pripremi terorističkog čina u kojem je član žandarmerije bio teži.
Prema stjecanju sigurnosnog sektora Crnagrin, Sundo je bio prije nego što je došao u Plav, duže je ostao u području Rajko-Polimic.
“Odakle je, nakon spomenutog napada, deportiran u BiH”, rekao je.
Veza s ISIL -om
Iz sigurnosnog sektora rekli su neslužbeno, a učinci tajne policije, tijekom provedbe jedne od posljednjih aktivnosti, potječu.
– Poznato je da je među Wahhabs u plavom, koji je Haris Šundo okupio bilo koji i oni koji su pripadali Vehabi Plava, Omaru Redžepagiću i Jamalu Canoviću, koji su se pridružili ISIL -u u Siriji. Nakon propasti ISIL -a, Omar Redzepagic završio je u kurdskom zatvoru, dok je vjerovao da je ubijen borbama na strani ISIL -a – rekao je isti sugovornika.
Islamska država Iraka i Levanta (ISIL), džihadistička ekstremistička organizacija, proglasila je 2014. godine. “Kalifat” u Iraku i Siriji. Bila je zloglasna u okrutnim zločinima – masovnim ubojstvima, otmicama i osporavanjima, što je pravda s radikalnom tumačenjem sunitskog islama. Nakon ofenzivne koalicije The Tugdown, ISIL do 2019. godine. Izgubio je teritorij, ali još uvijek djeluje kao gerilska mreža u nekoliko zemalja.
Ulcinj na metu
Izvor iz Top -a sigurnosnog sektora objasnio je da su u Ulcinju naglašene radikalne islamske mreže, a najavljen je nastavak dionica o uklanjanju prijetnji.
– Osim plave, regionalne radikalne mreže pokazuju i povećani interes za Ulcinj, što nije samo zanimljivo turističkim ulagačima. Njihova prisutnost i radnja su u fokusu sigurnosnih usluga i očekuje se da će nastaviti nastavak dionica u uklanjanju prijetnji. Naglašavam, pravovremena reakcija Crnogodnih usluga u ovom je slučaju izuzetno važna za sveučilišno sigurnosno okruženje – rekao je.
Istaknuo je da je područje zapadnog balkana i dalje opterećeno prisutnošću velikog broja radikalnih mreža:
– Među kojima postoje oni koji se, zbog pristupanja svojih članova, ISIL tijekom rata u Siriji povezuju s ovom terorističkom organizacijom. Shvaćanje većeg broja kontrasterističkih radnji na Zapadnom Balkanu na mnogim je oslabila ove strukture. Iako se čini da je situacija relativno stabilna, moguća konsolidacija simpatizera ISIL -a, koja doprinosi zatvoru brojnih osoba koje su bile u prilog zatvorskoj kazni, uključujući utjecajne radikalne propovjednike.
Rat u Gazi i širenje sukoba u Libanonu mogao bi i dalje poticati određene radikalne elemente da odluče o provedbi aktivnosti koje bi bile usmjerene na pripremu i izvršavanje terorističkih napada i na Zapadnom Balkanu. Posebna kategorija na koju sigurnosne službe obraćaju pozornost su preobraćeni i u korist pravog položaja, Miloš Žujović, koji je prošle godine napao veleposlanstvo Izraela u Beogradu – rekao je anketar “Vijesti”.
Problem radikalizacije
Naglašavajući da su sigurnosne službe Crnogorske, svjesni regionalni utjecaji, kontinuirano u borbi protiv svih oblika radikalizacije, ispitanik je rekao da islamske zajednice prepoznaju problem radikalizacije, ali da je njihovo djelovanje često nedovoljno u dubini, posebno u prevenciji mladih.
Također je istaknuo da je radikalizacija putem Interneta prepoznata kao glavno sredstvo koje služi radikalnim elementima u prinosu mladih za usvajanje radikalnih pripovijesti.
– Islamske zajednice prepoznaju ovaj problem, ali postoji njihova veća umiješanost u dubinu u sprječavanju prvenstveno radikalizacije mladih. To nije jedina aktivnost na koju je obratio pažnju – rekao je anketar “vijesti”.
Paradgeting je neformalna vjerska zajednica koja djeluje izvan kontrole službene islamske zajednice, bez odobrenja i nadzora. Ove skupine često prikupljaju pristaše radikalnih tumačenja islama, poput selefizma i vozila, a u nekim su slučajevima povezane s ekstremističkim i terorističkim mrežama. Parademati u regiji smatraju se sigurnosnim izazovom jer mogu biti izvori radikalizacije i zapošljavanja za terorističke organizacije.
ANB stalno u borbi protiv terorizma
Iz kabineta Ivice Janovićeva odgovorili su “vijesti” da agencija nastavlja provoditi aktivnosti na planu sprječavanja terorizma i drugih oblika organiziranog nasilja.
– Slijedom toga, kontinuirana suradnja s nadležnim entitetima na nacionalnoj razini, što je ojačano formiranjem nacionalnog tima za međusobno komuniciranje zbog suzbijanja nasilnog ekstremizma, terorizma, novca i terorizma (ne) od ANB -a.
Objašnjavaju i koji su svi zadaci tog operativnog tima.
– Ne zadatak je, između ostalog, uprava, upravljanje državnom upravom, druge institucije i civilno društvo, daljnje mjere za borbu protiv nasilnog ekstremizma, terorizma, terorizma i financiranja terorizma – pojašnjenja, prenesenih “Vijesti“.
