S rastom trbušnog sala stvaraju se beta amiloidni plakovi i tau neurofibrilarni čvorovi, a to su rani znakovi da se mozak polako kreće prema mogućoj dijagnozi Alzheimerove bolesti. Amiloidni plakovi obično se prvi pojavljuju, a tau čvorovi pojavljuju se kasnije kako bolest napreduje.
– Što više amiloidnih ili tau čvorova imate u mozgu, mozak postaje bolesniji – rekla je autorica istraživanja dr. Cyrus Raji, izvanredni profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu, prenosi portal 24sata.hr.
-Način na koji možemo pratiti mozak koji izgleda bolesnije je manji protok krvi. Također smo vidjeli atrofiju mozga ili gubitak sive tvari u dijelu moždanog centra za pamćenje koji se naziva hipokampus, rekao je dr. Raj.
-Manji protok krvi u centru za pamćenje u mozgu može izazvati sužavanje, još jedan ključni biomarker za Alzheimerovu bolest – rekao je preventivni neurolog dr. Richard Isaacson, direktor istraživanja na Floridskom institutu za neurodegenerativne bolesti. Nije bio uključen u nova istraživanja.
– Budući da su istraživanja otkrila ove poveznice desetljećima prije kognitivnog pada i očekivane dijagnoze, fokusiranje na smanjenje sala na trbuhu moglo bi biti jedno od naših najmoćnijih oruđa u borbi protiv ove strašne bolesti – objasnio je dr. Isaacson.
Svjetska zdravstvena organizacija pretilost karakterizira kao globalnu epidemiju, te procjenjuje da će više od polovice svijeta biti pretilo ili prekomjerno u roku od deset godina. Samo u SAD-u procjenjuje se da će gotovo 260 milijuna Amerikanaca imati prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilo do 2050. ako kreatori zdravstvene politike ne poduzmu hitne mjere.
Sjećanja na natjecanja
Bivša šampionka Balkana Dušanka Topić Šaponja: Bila sam mnogo brža od “Curea”
“Konzervativno, pretilost kao čimbenik rizika za demenciju pogađa najmanje 1% odraslih Amerikanaca, što znači da bi više od 2 milijuna pojedinaca moglo imati demenciju od Alzheimerove bolesti koja se može pripisati njihovoj pretilosti”, rekao je dr. Raj.
I dodaje: “To je veliki javnozdravstveni problem. Pokušavamo shvatiti kako je pretilost u srednjim godinama, u 40-ima i 50-ima, faktor rizika za Alzheimerovu bolest, koja obično ne postane simptomatična sve do 60-ih, 70-ih ili 80-ih.”
Visceralna mast je ključna
Pilot studija koju je proveo dr. Raji i njegov tim, objavljeni u studenom 2023., otkrili su da je vrsta duboke abdominalne masnoće — koja se naziva visceralna mast — povezana s upalom i nakupljanjem amiloida u mozgu kod 32 ispitanika u 40-im i 50-im godinama. U ovom trenutku istraživanja prisutnost tau čvorova nije potvrđena. Visceralna masnoća obavija glavne tjelesne organe i potpuno se razlikuje od potkožne masnoće na ostatku tijela – potkožna masnoća obično čini 90% tjelesne masti.
-Većina indeksa tjelesne mase (BMI) osobe odražava potkožnu masnoću, a ne visceralnu masnoću. Stoga visceralno masno tkivo mjerimo MR-om abdomena, a imamo i specijalizirani računalni program koji može izmjeriti stvarni volumen visceralnog masnog tkiva – rekao je dr. sc. Raj.
Studija je također koristila zlatni standard amiloidno pozitronsku emisijsku tomografiju ili PET skeniranje kako bi provjerila prisutnost amiloida i tau čvorova u mozgu sudionika studije te magnetsku rezonancu ili MRI za mjerenje razine visceralne masnoće koja se javlja kada se struk proširi.
Dr. Raji objašnjava: “Što više imate visceralnog masnog tkiva, to se više upala javlja u tijelu, a to je zapravo puno gore od upale koja se javlja kod potkožnog masnog tkiva. Visceralno masno tkivo ima veći protok krvi zbog svog položaja u blizini organa i hormonski je aktivnije od potkožnog masnog tkiva. Promatrali smo inzulinsku rezistenciju kroz razine inzulina u plazmi natašte i testove tolerancije na glukozu i otkrili da je najnenormalnije visok inzulin viđen kod ljudi s većim količinama visceralne masti. Visceralna mast je metabolički abnormalnija mast koja uzrokuje dijabetes.”
Ta je studija također otkrila vezu između duboke abdominalne masnoće i atrofije mozga, ili gubitka sive tvari, u dijelu moždanog centra za pamćenje koji se naziva hipokampus. Atrofija mozga još je jedan biomarker Alzheimerove bolesti.
Tau čvorovi identificirani su prvi put
Studija je nastavljena, dodajući još 48 sudionika za ukupno 80. Prosječna dob onih koji su sudjelovali u studiji bila je 49 godina, a prosječni BMI bio je 32 (iznad 30 smatra se pretilošću od strane medicinske ustanove).
– Ono što je novo jest činjenica da smo po prvi put pokazali da su veće količine visceralne ili skrivene masnoće povezane s abnormalno visokim tau proteinima kod ljudi do 20 godina prije nego što su mogli razviti najranije simptome Alzheimerove bolesti. Prije smo samo pokazivali vezu između visceralne masti i amiloida – rekao je dr. Raj.
PET skeniranje pokazalo je kako su se povećavale razine visceralne masnoće, tako su rasle i razine amiloida i tau čvorova, prema novom istraživanju.
– Ovaj je rad vrlo utjecajan i klinički relevantan za 47 milijuna Amerikanaca i stotine milijuna ljudi u svijetu koji imaju rane znakove Alzheimerove bolesti koja tiho počinje u njihovim mozgovima, ali još nisu razvili simptome – rekao je dr. Isaacson.
Načini borbe protiv visceralne masnoće
-Postoje pametni načini za smanjenje sala na trbuhu koji mogu preokrenuti ove trendove. Prvo, nemojte se fokusirati samo na tjelesnu težinu, već i na sastav tijela – savjetuje dr. Isaacson.
I dodaje: “To se lako može učiniti kod kuće uz pomoć biometrijske vage ili u ordinaciji.” Ova se snimka također često koristi za praćenje gustoće kostiju kako starimo. Vježbanje je ključno, ali vježbajte ‘pametnije – ne jače’. Kako biste se učinkovitije prebacili na ‘fat burning’ mod i s vremenom izgubili tjelesnu masnoću, predlažem brzo hodanje, ujednačenim tempom, najmanje 45-60 minuta dva do tri puta tjedno. Morate slijediti ono što stručnjaci nazivaju ‘trening u Zoni 2’, što se može pratiti pomoću jednostavne metode – sposobnost vođenja razgovora tijekom vježbanja, ali jedva.”
– Brzo hodanje na traci za trčanje pod blagim nagibom ili hodanje u prsluku s utezima načini su da brže i učinkovitije uđete u zonu sagorijevanja masti. Praćenje i izgradnja mišićne mase također je ključno – što više mišića osoba ima, to je veći njen metabolizam i bolje može sagorjeti masnoću tijekom dana. Ako vam je mišićna masa niska, pokušajte vježbati snagu najmanje 30 minuta dva puta tjedno ili više i pobrinite se da tijekom dana unosite pravu količinu proteina, dodao je.
