Gost Dnevnika RTV Herceg Bosne bio je novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji se u razgovoru s urednikom i voditeljem Tihomirom Šutalom osvrnuo na aktualna događanja u Bosni i Hercegovini.
Osvrnuvši se na posljednja aktualna događanja u Mostaru, Krešić je istaknuo kako primjećuje poveznicu s nekim ranijim događanjima, iako ona sadržajno nisu povezana. Navodi primjer obuke vehabija u vojnom kampu Miralem Jugo, dizanja tenzija zahtjevima za gradnjom pojedinih vjerskih objekata…
– Stalno pokušavaju stvarati napetost, što me zapravo podsjeća na razdoblje prije četiri godine, osam, 12 godina ili ciklički svake dvije godine. Rekao bih da je sve to povezano s lokalnim izborima i da se u Mostaru dižu tenzije po poznatoj matrici – ‘drži lopova, neprijatelj ti je onaj s druge strane’, kazao je Krešić, upozorivši da u takve okolnosti, incidenti koji bi mogli izaći iz okvira.
Dodaje da su, na sreću, još uvijek u kontroliranom kaosu.
Također, Krešić je istaknuo kako je iz razgovora s pripadnicima navijačkih skupina, ali i nekim drugim institucijama stekao dojam da su ljudi zabrinuti.
– S druge strane, policiji treba vjerovati da će raditi svoj posao. Za sada bih rekao da se drži pod kontrolom, smatra Krešić.
Rezolucija o Srebrenici i osjećaji prema muslimanskom dijelu svijeta
Ovih dana trebala bi biti usvojena rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici. Na pitanje hoće li njegovo eventualno usvajanje izazvati dodatne tenzije u Bosni i Hercegovini, Krešić je rekao da se to već dogodilo.
– Moje viđenje onoga što se događa s rezolucijom je da ona ima kontekst, a kontekst je međunarodni. Rezolucija o Srebrenici trebala je biti donesena prije devet godina, pred Vijećem sigurnosti UN-a, a tada su je blokirale Rusija ili Kina, rekao je Krešić, pojasnivši da se sada zbog rata pribjeglo donošenju rezolucije pred Općom skupštinom. na Bliskom istoku.
Krešić smatra da je zapadni svijet trenutno pritisnut osjećajem da ne pomaže dovoljno muslimanima, odnosno da su muslimani u Gazi u velikoj opasnosti zbog onoga što im se događa u ratu Izraela s Hamasom.
“Rezolucija koja se tiče Srebrenice je apsolutno odraz toga. Ono što je njemačka administracija, kao prvi pokrovitelj te Rezolucije, učinila je uvjetno rečeno ‘naći drugo utočište’, odnosno na neki način iskazati pijetet prema genocidu u Srebrenici koji se dogodio. Ne bih ni postavljao pitanje treba li to donijeti ili ne. To su vrlo teške teme oko kojih se odmah dižu razne tenzije u Bosni i Hercegovini”, kazao je Krešić, pojasnivši da će ishodište toga biti što će se problem opet locirati u BiH.
Krešić je mišljenja da nam je servirana ta ‘usluga’ koja će se negativno odraziti te se zato ne bavimo temama europskih integracija i boljeg života, a trebali bismo.
Schmidt ne piše izvještaj, bošnjački ‘grijesi’ se skrivaju
Komentirajući izvješće koje će visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt uputiti Ujedinjenim narodima, Krešić je kazao kako je siguran da spomenuti predstavnik nema nikakav utjecaj na kreiranje njegovog sadržaja niti zna što je u njemu.
“To je zbir nekih događaja koje, sasvim sam siguran, pišu ljudi iz Ureda visokog predstavnika. Vijeću sigurnosti poslan je novi dokument kojim bi se Schmidt trebao obratiti. Rekao bih da je to hrpa gluposti. Ono što su napisali ljudi iz OHR-a jasno se vidi da je rukopis djelatnika SDFA u OHR-u koji pedantno bilježe, uvjetno rečeno, ‘grijehe’ prvenstveno Hrvata i Srba. S druge strane brižno brišu grijehe bošnjačkih političara”, istaknuo je Krešić.
Gost Dnevnika RTV HB kaže kako njegovu tezu potkrepljuje činjenica da se u Schmidtovom izvješću spominje Mostar i multikulturalni centar (misli se na Mevlanu, iako se izričito ne spominje) kroz kritiku mostarskog gradonačelnika Marija Kordića da nije prihvatiti takvo što, odnosno hrvatsko inozemstvo.
– To je klasična zezancija. Ovo nije multikulturalni centar, već islamski jer je Mevlana tursko-iranski muslimanski učenjak, istaknuo je Krešić.
Krešić, pak, kaže da se u spomenutom izvješću ne spominju pozivi na rat od strane ministara obrane BiH Zukana Heleza, ministra unutarnjih poslova FBiH Rame Isaka niti prijetnje bespilotnim letjelicama i haubicama.
– Nije stvar samo u Schmidtovim izvješćima. To je dio šire priče, rekao je Krešić i pojasnio da se iz press clippinga koje su dobili strani diplomati, au koje je imao uvid, jasno vidi da se grijesi jedne strane pažljivo brišu, a grijesi druge strane jedva naglašeno.
“To je potpuno razumljivo. Radnja se odvija u Sarajevu. Dosta je SDFA-a i raznih drugih spavača”, kazao je Krešić, dodavši kako hrvatskoj politici i medijima zamjera što malo toga što “proizvedu” hrvatski mediji i novinari završi u tim press clippingima.
Rješenje za RTV sustav
Komentirajući prepucavanja između BHRT-a i FTV-a, Krešić je kazao kako dobro zna kroz što je BHRT prolazio jer je četiri godine bio član Upravnog odbora BHRT-a. Gost RTV HB smatra da je BHRT sustavno maltretiran od strane RTRS-a i FTV-a.
– Oni godinama krše zakon. Ne plaćaju iznos poreza koji bi trebali, dio marketinga i drugo, rekao je Krešić, ističući da je BHRT postala ‘prosjakinja’ i žrtva načina naplate poreza koji prikupljaju entitetski emiteri. , a onda to ne prebace državnoj televiziji koja bi morala dobiti pola novca.
Krešić kaže da RTV sustav pokazuje odnos prema državi.
Navodi i da je FTV bošnjačka režimska televizija u službi SDFA jer ‘ostali’ još nisu preuzeli primat, dok je RTRS dominantno pod kontrolom SNSD-a.
“BHRT nije ni pod čijim nadzorom i zato je žrtva”, rekao je Krešić i pojasnio da je rješenje izmjena Zakona o RTV sustavu. Smatra da su Hrvatima uskraćena kulturna i identitetska prava nemogućnošću informiranja na svom jeziku, te da je rješenje da Hrvati dobiju svoj kanal, kao i da se riješe sporovi između BHRT-a, FTV i RTRS.
