– Na današnjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj suprotstavljena su dva kandidata: uvijek glasni premijer Zoran Milanović, koji se nedavno istaknuo kritiziranjem Bruxellesa i dovođenjem u pitanje pomoći Ukrajini. Zbog toga ga zovu “hrvatski Donald Trump”. A, s druge strane, izazivač je Dragan Primorac iz nacionalno-konzervativne vladajuće stranke HDZ, koji se iznova optužuje za korupciju – navodi Tagesschau, prenosi DW.
Apsurdno djetinjasto
Tako glavni dnevni list javnog servisa ARD, Tagesschau, na svojim stranicama opisuje što hrvatskim biračima stoji na raspolaganju u drugom krugu predsjedničkih izbora. Dopisnik ARD-a iz Beča, koji je zadužen i za jugoistočnu Europu, ne štedi niti jednog predsjedničkog kandidata i analizira nedavni dvoboj njih dvojice na Hrvatskoj televiziji.
– Tijekom TV obračuna obojica su se služili vrijeđanjem i udarcima ispod pojasa, što donekle odražava političku kulturu u zemlji… Cijeli obračun pretvara se u apsurdni spektakl. Konzervativni kandidat Primorac pokušava se profilirati kao razborit kandidat, kandidat koji nudi sadržaj za razliku od “sramotnog” Milanovića – navodi se u tekstu.
Sukob je najbolje sadržan u rečenicama: “Nemaš ti pojma o znanosti, jer nemaš doktorat”, na što Milanović uzvraća: “Ja sam u životu pročitao više knjiga od tebe”.
– Iako rasprava poprima glupe i djetinjaste dimenzije, činjenica je da je predsjednik Milanović najpopularniji političar u državi – navodi autor i citira znanstvenika Vedrana Džihića s Instituta za međunarodnu politiku u Beču koji objašnjava tajnu Milanovićevog uspjeha. svojom preobrazbom.
– Kad je prvi put postao predsjednik, Milanović je njegovao izrazito liberalnu retoriku, retoriku koja se bavila ljudskim pravima, bila mu je važna emancipacija. Od tada je mutirao u glasnog, ljutitog i žestokog predsjednika. Ali ljudi cijene tu autentičnost… No, i Milanovićev lik vrlo je kontradiktoran. Tako ponekad izbije rasizam. Nacionalizam je uvijek prisutan pa tako i populizam – zaključuje Džihić.
Usporedba s bivšim političarem DDR-a koji je simpatizirao Staljina
Nadregionalni konzervativni dnevnik Die Welt uspoređuje Milanovića s njemačkom političarkom također ljevičarskih korijena, populisticom Sahrom Wagenknecht (Wagenknecht). I to uglavnom zato što i Wagenknecht i Milanović kritiziraju pomoć Ukrajini i imaju razumijevanja, ako ne i simpatije, za Vladimira Putina.
Autor predviđa Milanovićevu pobjedu i napominje: “Tako će na vlasti ostati predsjednik čiji je prvi mandat ostao zapamćen po provokacijama, polarizaciji i stalnim sukobima s Vladom. Milanović je i na međunarodnom planu zauzeo kurs konfrontacije i protivio se pomoći U nekoliko navrata za odnose s drugim članicama EU Milanovićev drugi mandat mogao bi postati veliki test”, kaže autor Die Welta. Navodi da je Milanović, unatoč ograničenim ovlastima koje predsjednik ima u Hrvatskoj, iskoristio svoju ulogu vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i predstavnika Hrvatske u inozemstvu kako bi naštetio proeuropskoj politici hrvatske Vlade.
Milanovića u ovom tekstu uspoređuju s njemačkom političarkom Sahrom Wagenknecht, koja je nedavno osnovala stranku koja nosi njezino ime i koja na izborima krajem veljače ima šanse ući u Bundestag. Politički korijeni Sahre Wagenkneht, kao i Milanovićevih, sežu u doba socijalizma i režimskih državnih stranaka. Wagenknecht također kritizira pomoć Ukrajini, dok istodobno širi netoleranciju prema izbjeglicama, bilo da se radi o onima koji dolaze iz Ukrajine ili onima koji dolaze s Bliskog istoka. Sličnu retoriku njeguje i Milanović.
“Ono što je posebno kod Milanovića je to što ga podržavaju i lijeve snage i birači krajnje desnice: trik koji Sahra Wagenknecht uspijeva u Njemačkoj”, navodi se u tekstu.
Hrvatska je suočena s velikim problemima
Nadregionalni Frankfurter Rundschau također poseže za usporedbom Milanovića i Donalda Trumpa (Trump), pa se već u naslovu pita: “Hoće li `hrvatski Trump` preokrenuti ovu članicu EU?”, navodi se u tekstu. Tko god pobijedi na izborima, suočit će se s problemima u državi.
– Politička pozornica Hrvatske trenutno je obilježena gospodarskim i društvenim izazovima. Zemlja se bori s jednom od najviših stopa inflacije u eurozoni, značajnim nedostatkom radne snage i raširenom korupcijom. Te su teme primarni problem i mogle bi utjecati na ishod izbora – zaključuje Frankfurter Rundschau.
