Predsjednik RS Milorad Dodik traži kontakt s Putom i želi napisati entitet iz Bosne i Hercegovine. Stoga je za njega najavljen nalog. Nedaleko od granica EU -a, situacija eskalira.
U stvari, Milorad Dodik trebao je davno biti u pritvoru. Ipak, nitko se nije usudio uhapsiti, iako je naredba za njegovo uhićenje objavljeno više od mjesec dana. Tako je Dodik iskoristio svoju slobodu za susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – i kako bi omogućio prijetnju nasiljem njemačkom tajništvu Ani Lurman (Anna Luhrmann), piše njemački “Namirnica“.
Pokušaj izdvajanja
Tekst kaže da je Dodik predsjednik manjih entiteta u Bosni i Hercegovini – Rs. Optužen je za pokušaj otkrivanja tog subjekta iz ostatka zemlje. Tijekom tog cilja, zakoni prema kojima su pravosudne vlasti države Bosna i Hercegovina i državna policija više ne bi bili nadležni na teritoriju Rs. To bi bila činjenična podjela zemlje – s nepredvidivim posljedicama koje bi mogle ugroziti mir.
– Dodikove prijetnje i konkretni pokušaji Ustava Bosne i Hercegovine u RS -u, koji graniči s Puci, i međunarodnu zajednicu u Bosni i Hercegovini, za margine diplomatskog foruma u Antaliji, organizirano od strane turskog ministarstva stranih strana. Schmidt obavlja funkciju koja joj daje široko ovlaštenje za očuvanje Daytonovog mirovnog sporazuma. To može donijeti i otkazati zakone i uzeti nosače funkcija ako ugrozi mir u zemlji – poput Dodika.
Jedan bosanski sud pozvao je Dodika na saslušanje zbog sumnje da je prekršio ustav zemlje, što je zanemario, zbog čega je izdat nalog za uhićenje. U toj žestokoj atmosferi Lurman je otputovao u Bosnu i Hercegovinu kao predstavnik njemačke vlade – kako bi jasno rekao da Njemačka neće tolerirati napade na integritet zemlje.
U Banja Luka, glavni grad srpskog entiteta sastao se s predstavnicima oporbe i civilnog društva. Tamo su, prema vlastitim navodima, predstavnici Dodoka zaprijetili i proglasili osobu ne grata. Međutim, Dodik nema ovlaštenja da nekoga proglasi nepoželjnom osobom, jer srpski entitet nije neovisna država – iako bi Dodik želio. Incident je očito bio reakcija na sankcije koje su Njemačka i Austrija uvele Dodika. On i njegovi najbliži suradnici možda više ne mogu ući u te dvije zemlje.
– Dodik je republiku Srpsku proglasio svojom osobnom tvrđavom – s izjavom da bi ga sve sigurnosne snage trebale braniti. To bi moglo dovesti do sukoba – recimo između lokalne i državne policije – kaže Schmit.
To se nije dogodilo zahvaljujući promišljenom tretmanu i mudskoj intervenciji međunarodne zajednice.
Najveća kriza iz rata u Bosni
U međuvremenu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je izbacio snage separatističkog zakona o pravdi u srpskom entitetu. Međutim, eskalacija nije izbjegnuta: Bosna i Hercegovina smještene su u najvećoj krizi od rata 1992-1995, u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi. Zbog napete situacije, EUFOR je u ožujku već poslao dodatne vojne trupe u Bosni i Hercegovinu.
EU za nadzor mirovnog sporazuma potpisan nakon rata i ima zadatak osigurati sigurno okruženje i spriječiti sukobe.
Središte pozornosti sada je pitanje što će biti dalje s Dodikom. Neovisan o nalogu, već je osuđen na godinu dana zatvora i gubitka funkcije zbog nepoštivanja ustavnog naloga i žalio se protiv te presude. Državna SIP agencija do sada je nije uhitila. Smatra se da bi to bilo previše opasno, jer je Dodik neprestano okružen naoružanim tjelohraniteljima. Zbog toga su visoki bosanski političari zatražili od EUFOR -a da im osigura zaštitu. Ali prema Euronewsu, Bruxelles ga je odbacio – možda upravo zbog straha od eskalacije.
Schmit kaže da razumije podršku EU -a, jer uhićenje kriminalaca ne pada u EU za mandat – iako je to stvar tumačenja. Ali također dodaje da mogu postojati situacije u kojima se eskalacija mora spriječiti.
– Bilo bi najbolje da takva pitanja čak i ne otvore. “Nalog za uhićenje” ne može se lako zanemariti, potkopava vladavinu zakona. Sve dok postoji, mora se izvesti. Nesreće se moraju izvesti.
Njegova formulacija otvara mogućnost drugog scenarija – postizanja sporazuma pred sudom suspenzijom naloga za uhićenje. Ovo bi moglo biti taktičko rješenje, ali strateški, Bosna i Hercegovina ostaju ispred ruševina svog kompliciranog ustavnog poretka. Iako je Daytonov mirovni sporazum okončao rat 1990 -ih, stvorio je složeni politički sustav opterećen etničkim napetostima i blokadama.
Bosna i Hercegovina politički su paralizirane. Članstvo u EU -u, u ovim uvjetima, nije realno – već, iz perspektive Bruxellesa i Berlina, jedinog održivog puta. Inače, zemlja bi dodatno mogla ući u nestabilnost, što bi vanjski akteri poput Rusije željeli koristiti. Zbog svog položaja, Zapadni Balkan smatra se ulaznim vratima u Europu.
Jedno rješenje
Schmidm vidi samo jedno rješenje: politička promjena u srpskom entitetu.
– Primjećujemo da podrška Dodika u RS -u slabi i da njegovi pokušaji polarizacije ne uspije – kaže on.
Više pokušaja organiziranja masovnih okupljanja nije uspjelo.
– Preusmjeravanje republike srpske kroz jače protivljenje, koja bi tada preuzela odgovornost za vlast, mogla bi brzo okončati mnoge trenutne krize – dodao je.
Do tada, način na koji se liječi Dodik, test sposobnosti Europe da osigura stabilnost i vladavina zakona u neposrednoj blizini, prenosi “Namirnica“.
