Njemački list Tageszeitung pisao je o tome kako je NATO intervenirao u ratu u Bosni i Hercegovini od 1993. godine i tako spasio tisuće ljudi. Dodaju da je 1994. godine “spriječen genocid, ali je ponovno ugrožen mir u Bosni i Hercegovini”.
Aleksandar Rhotert u svom autorskom članku objavljenom u berlinskom “Tageszeitungu” navodi da se ove godine navršava 25 godina od političkog kraja Slobodana Miloševića.
“SAD i NATO spriječili su genocid koji je prijetio Goraždu”
– Od 1989. Milošević je pokušao staviti veliki dio Jugoslavije pod kontrolu Beograda, kako bi objedinio sve teritorije na kojima žive Srbi. Da bi to postigao, vodio je četiri rata s JNA i paravojnim postrojbama: kratko u Sloveniji, od 1991. u Hrvatskoj, od 1992. u BiH i od 1998. na Kosovu – piše njemački politolog, prenosi Deutsche Welle.
Zatim se Rotert osvrnuo na riječi kosovskog premijera Albina Kurtija “Spasite NATO. To je spasilo moju domovinu” iz članka objavljenog u “New York Timesu” i dodao:
– Manje je poznato da je NATO intervenirao u ratu u Bosni od 1993. i time spasio mnoge tisuće života, kao i da je 1994. čak spriječio genocid.
Istovremeno, Rotert pojašnjava da su intervencije NATO-a u BiH i na Kosovu bile bitno različite: dok je UN od NATO-a tražio intervenciju u BiH samo kao “posljednju mjeru”, na Kosovu je NATO bio “u potpunosti uključen u operacije i mogao je slobodno djelovati “.
Njemački stručnjak ukazuje da je u ožujku 1993. počelo uključivanje NATO-a u zabranu letova iznad BiH, a da je u veljači 1994. došlo do prve borbene akcije. Tada su avioni F-16 oborili četiri srpska borbena zrakoplova.
Zatim izjavljuje:
– Provedba zone zabrane leta nije dovoljno prepoznata, iako je srpska avijacija mogla izazvati mnogo veća razaranja iz zraka nego srpsko topništvo s kopna. Spasio je nebrojene živote civila i vladinih trupa.
Rotert se zatim osvrće na opsadu Goražda u travnju 1994. godine, kada su trupe generala Ratka Mladića već bile na putu da osvoje ovu zaštićenu zonu UN-a u kojoj je bilo preko 60.000 ljudi.
– Zračnim napadima i golemim političkim i diplomatskim pritiskom SAD-a i NATO-a spriječen je zaprijetio genocid, koji su srpske trupe nažalost izvršile 15 mjeseci kasnije u obližnjoj enklavi Srebrenica – piše Rotert za njemački list Tageszeitung.
Veći angažman NATO-a u Bosni i Hercegovini mogao je spasiti mnoge živote
Njemački stručnjak u članku TAZ-a tvrdi da je “veći angažman NATO-a mogao spasiti nebrojene živote” i citira generala američkog ratnog zrakoplovstva McPeaka koji je 1. svibnja 1993. izjavio:
– Dajte nam vremena i preletjet ćemo svaki topnički položaj i uništiti ga.
– Da je UN poslušao McPeeka, rat u Bosni bi završio u ljeto 1993., a genocid bi bio spriječen – uvjeren je Aleksander Rotert.
Njemački politolog je kao najveće protivnike zračnih napada naveo tadašnjeg glavnog tajnika UN-a, Japanca Yasushija Akashija i francuskog generala Bernarda Janviera, odnosno njihove vojne i političke predstavnike.
Oni su odobrili napade na srpske položaje oko Srebrenice “kao alibi” nakon što su Mladićeve trupe već zauzele grad.
– Tada je došlo do napada dvaju zrakoplova F-16, nakon što su deseci borbenih zrakoplova NATO-a uzaludno čekali naredbe u zraku.
S tim u vezi, članak TAZ-a citira vođu operacije F-16, Nizozemca Jukea Eikelbuma, koji je gorko komentirao: “Bilo je to kao da se moramo boriti s jednom rukom svezanom na leđima.”
Rotert potom napominje da je genocid u Srebrenici sve promijenio i da je SAD počeo vršiti ogroman pritisak na UN da odobri zračne napade.
– Kada su krajem kolovoza 1995. srpske jedinice ispalile tri granate na sarajevsku pijacu Markale i ubile 38, a ranile više od 150 ljudi, kucnuo je čas NATO-u. Nakon dva tjedna zračnih napada, Mladićeve trupe prekinule su najdužu opsadu jednog grada – piše Rotert i zaključuje:
– NATO može biti ponosan što je okončao prva dva rata u Europi nakon 1945., spasio bezbroj života u Bosni i spriječio drugi genocid na Kosovu.
Ruski veleposlanik dva puta zaprijetio BiH “ukrajinskim scenarijem”
Njemački stručnjak se potom vraća u sadašnjost i navodi kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik 30 godina kasnije, zaobilazeći legitimne i multietničke oružane snage zemlje, “izgradio značajne paravojne snage i opremio ih ratnim oružjem” i taj dio tih snaga “svake godine defilira na protuustavnom mimohodu povodom Dana RS-a, u prisustvu ruskih diplomata, osuđenih ratnih zločinaca i predstavnika vlasti iz Beograda”.
– Iako je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt prošle godine najavio da neće dopustiti ilegalnu paradu, nije učinio ništa da je spriječi. Malo fali do osamostaljenja RS i njenog pripajanja Srbiji. Tako bi Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dovršili velikosrpski projekt koji je započeo Milošević 1991. godine – piše Aleksander Rotert za Tageszeitung i završava članak riječima:
– Ruski veleposlanik dva puta prijetio Bosni “ukrajinskim scenarijem”. Budući da se Schmitt, čini se, ne želi previše zamjeriti predstavnicima buduće Velike Srbije, postoji samo jedna opcija za spas Daytonskog sporazuma i Bosne: značajno pojačanje misije Eufora Althea. EU bi trebala djelovati preventivno – dok još ima vremena.
Kao politolog i diplomat, Aleksander Rotert se od 1991. godine bavi situacijom u bivšoj Jugoslaviji.
Radio je za UN, NATO, OSCE, OHR i EU, uglavnom na provedbi mira u BiH i Zapadnom Balkanu. Kao potpukovnik bio je i savjetnik Bundeswehra za strane misije.
