Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je tijekom kuhanja u Dnevniku D Federalne televizije govorio o novoj uredbi Vlade Federacije kojom bi se trebale povećati plaće, a kako je istaknuo, uredba nije tajna, već povjerljiva.
U javnosti se naveliko špekulira kako izgleda tajna uredba Vlade Federacije BiH koja se tiče povećanja plaća. Poslodavci se žale na nedostatak komunikacije, odnosno netransparentnost.
Analiza obavljena
Na pitanje možemo li znati kako izgleda uredba i zašto je tajna, Nikšić odgovara da nije tajna, ali da uredba ima razinu povjerljivosti upravo zbog te činjenice da se onda distribuira oko nje, gledajući kako to promijeniti, kako osigurati da se ne primjenjuje.
– Znate da smo ove godine imali dva dekreta. Prvi je vrijedio šest mjeseci, drugi je od 7. mjeseca, praktički ističe 31.12. Po prvom se radnicima moglo isplatiti 2.500 KM, po drugom nešto više od 2.700. U potonjem je postojala obveza prijave Poreznoj upravi poslodavaca koji su isplaćivali potporu. Onda smo napravili analizu nakon četiri mjeseca primjene uredbe da je 230.000 radnika dobilo tu pomoć, da je to 99 milijuna u novcu. Kada to podijelite s radnicima, to je oko 400 maraka po radniku. Kad to podijelite na četiri mjeseca, to je oko 100 maraka radničke pomoći. I kad idete dalje u analizu ovih 230.000 radnika koji su dobili potporu, dvije trećine su neke javne tvrtke, namjenske djelatnosti, agencije, oni koji se oslanjaju na razne poreze i proračune, dok su otprilike jedna trećina zapravo poslodavci. . Dakle, vidjeli smo da ova uredba ne daje rezultate, ono što bi trebalo doći do radnika, a što je zamišljeno kao podrška i pomoć radniku, a što su sami poslodavci zagovarali, zahtijevali, inzistirali, ne dolazi. Zato smo odlučili ući u proceduru uredbe koja će odrediti minimalne plaće radnika i odrediti neke obveze koje će biti – kaže Nikšić.
Samo minimalna primanja ili nešto drugo?
– U toj uredbi bit će propisana minimalna plaća i ono što ide kao neoporezivi dio. Doprinose plaćaju, naravno, samo na minimalnu plaću. Jučer su moji kolege, dvoje potpredsjednika Vlade, razgovarali o ovoj temi s direktorom Unije poslodavaca, prolazili kroz uredbu, tražili način da nam ništa ne promakne, jer smo i mi svjesni u komunikaciji s ovim ljudi da postoje neke grane koje se bave otpadom kao što su tekstil, odjeća i obuća, da oni nisu baš u poziciji da mogu sve to poštivati.
Moguća otkazivanja
Poslodavci najavljuju moguća otpuštanja.
– Naravno, oni su ti koji će odlučivati o svojim poslovima, ali s druge strane, svjestan sam i da nije baš jednako za sve. Ali, kada pogledate skoro 10 milijardi dobiti u proteklim godinama, stvarno mislim da je pošteno da dio ide radnicima, onima koji tu dobit donose poslodavcima. Vodimo računa i ona grana industrije koja je do sada imala povlaštenu stopu, imat će povlaštenu stopu, uz određene iznimke, ali nema potrebe za nervozom. Uredba bi trebala stupiti na snagu od nove godine. Prva isplata po njemu bit će u veljači.
Kada će to biti poznato javnosti?
– Onog trenutka kada sve te stvari koje postoje u njemu, a koje se eventualno mogu evidentirati kao određene probleme, u potpunosti definiramo, pa onda mijenjamo, onda to moramo vratiti Vladi na izmjene, jer u ovom trenutku Vlada je usvojila materijal ima. Vidjet ćemo, naravno, tada će biti dostupno, bit će objavljeno u Narodnim novinama.
Hoće li odluka sadržana u ovoj uredbi biti obvezujuća za sve?
– Postojat će obvezujući minimalni prihod. U svim sektorima, a treba znati da ni sada, kada su u pitanju državni službenici, nismo isplatili potpore, za ovo drugo polugodište, jer smo odlučili da, pošto je riječ o proračunu Federacije, dat ćemo taj novac i podržati umirovljenike .
Proračun Federacije Bosne i Hercegovine
Kada će proračun?
– Proračun bi idući tjedan trebao biti na Vladi. Završavamo tekst proračuna.
Ne vidite ništa sporno u proračunu Federacije? Ne mislite valjda da je iz suficita prešao u deficit, na što je MMF više puta upozoravao?
– Prvo, nije bilo viška. To je klasična zamjena teza. Problem vlasti, koji ja prihvaćam, radili smo, nismo širili, dizali galamu, galamu, pa su onda oni koji lažu malo slabići i misle da više puta ponovljena laž postaje istina. . Vrlo je lako odrediti, proračun je dostupan na web stranici. U tom proračunu, koji smo ove godine završili bez rebalansa, što znači da je ispravno i dobro planiran i što znači da se vodila odgovorna politika, nalazi se 364 milijuna duga za autoceste, koje je Federacija vratila. Bili smo u situaciji da ćemo ili blokirati investicije naplatom tog duga od Autocesta ili ćemo vratiti dug za njih. Vratili smo ga. Godinu ćemo završiti s 511 milijuna više uplaćenih sredstava za mirovine nego što je uplaćeno u mirovinski fond. Kada na to dodate 90 milijuna DPL zbog ovog duga Autoceste, dolazite do gotovo milijardu troškova koji nisu bili planirani u proračunu, a koji su očito plaćeni, odrađeni i završeni. Ove godine otplaćen je najveći dug u povijesti Federacije – milijardu i 400 milijuna KM, dok je, sukladno proračunu, izdano 700 milijuna obveznica. Izdavanje obveznica i trezorskih zapisa radilo se na trogodišnjem planu, a to je plan koji je napravila prethodna Vlada i koji ističe ove godine. Mogli smo dati 100 milijuna eura obveznica na inozemno tržište, nismo to učinili jer nam trenutno nije trebalo.
Koliko će, uz socijalna davanja, iduće godine biti prostora za razvojni proračun?
– To je zapravo ogroman problem, iako ovo što govorimo o autocestama možemo tretirati i kao neku razvojnu komponentu. Ove godine, kada je riječ o malom i srednjem poduzetništvu, povećali smo proračun sa 7 milijuna za potpore tim poduzećima na 27 milijuna. U ovoj godini ćemo ići i dalje, jer postoje neke varijante u kojima ćemo tražiti načine da još više podržimo, da subvencioniramo mala i srednja poduzeća, da se još više šire, da još više rade. Kada je riječ o našim partnerima, svjesni smo krize koja pogađa Njemačku, praktički recesije u kojoj se nalaze. Dakle, Austrija, Italija, Mađarska, sve zemlje su u nekoj vrsti stagnacije, a to su naši ključni partneri. Naravno da zbog toga malo stagnira naša proizvodnja, taj izvoz, ali činjenica je i da je zahvaljujući nekim politikama i potporama naše gospodarstvo pokazalo zaista izniman stupanj čvrstine i opstojnosti, a siguran sam da će u iduće godine krenut će još dalje naprijed. Dakle, tražit ćemo sve mogućnosti u proračunu za razvojne komponente, a trebamo biti svjesni – proračun Federacije BiH 1.400.000.000 isplatili smo dug, 1.300.000.000 je prihod od PDV-a. Dakle, doslovno je stvarno preopterećen i imate ogroman dio proračuna koji je određen zakonodavstvom. Morate osigurati novac za mirovine, morate osigurati novac za invalidnine…
Što je sa zakonom o fiskalizaciji? Postojeći sustav temelji se na tom zakonu iz 2009. i već je postao prilično tijesan.
– I ne samo to. Dakle, činjenica je da on ne daje rezultate koje bismo mi trebali imati. I jako je važno da pratimo što se sada događa u regiji. Nedavno je Federalni parlament, Zastupnički dom, usvojio Nacrt zakona o fiskalizaciji i mislim da je to možda u ovom trenutku najdržavotvorniji zakon koji je u parlamentarnoj proceduri koji Vlada priprema i šalje. Bez uvođenja reda u financijsko tržište u Federaciji BiH, u plaćanje obveza prema državi, Federaciji je jako teško iznijeti taj dio. U narednom razdoblju moramo utvrditi prijedlog. Kad zakon stupi na snagu, neće se odmah primjenjivati, naravno, jer je pred nama razdoblje nabave softvera. To nije reforma. Zakon o fiskalizaciji nije reforma. Ali to je osnova, prvi korak, a bez toga nema fiskalne reforme, koja podrazumijeva smanjenje doprinosa, određivanje minimalne plaće.
Poplave i klizišta
Jablanica, dva i po mjeseca nakon tragedije, nakon katastrofalnih poplava, na mjestu stradanja i dalje stoji natpis – sramota države BiH i Vlade Federacije.
– Zanimljivo je za Donju Jablanicu. Klizište u Sarajevu je problem kantonalnih i lokalnih vlasti, au Jablanici je problem Federacije. Mislim da je Federalna vlada posljednja koju treba optužiti jer je ona prva, u prvom trenutku, u prvom satu, angažirala i imala na raspolaganju sve resurse civilne zaštite, i sve resurse koji raspolagala federalna vlada, a što je nakon proglašenja izvanrednog stanja federalna vlada učinila i angažirala. Što se tiče Federalne vlade, ona može raspisati sutra i ima potrebna sredstva. Iako, da se razumijemo, nikad nije dobro vrijeme za ovakve nesreće. Ali kad je proračun u pitanju, ovo je najgore vrijeme. Na kraju godine proračun je potrošen, a vi nemate sredstava. No, uspjeli smo i to pokriti. Sutra, dakle, možemo krenuti u proces natječaja, javnog poziva, pripreme, a sutra, ako sve bude gotovo, možemo početi graditi zgrade. Ali gdje? I kako? Tako da netko dolje s tim ljudima mora to na kraju riješiti. Federalna vlada ne može doći i reći da ćemo mi ovdje ljudima graditi kuće. To je zemlja lokalnih zajednica, lokalne zajednice.
Saga oko imenovanja ravnatelja Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu se nastavlja. sta cekas
– Čeka se konačna odluka. Upravo je to saga u kojoj su kandidati očito sada svi ušli u igru u kojoj svatko ima svoj pravni tim. Možemo to malo povezati s ovom pričom obnove, u zadnje vrijeme smo sve češće izloženi nekakvim situacijama da ljudi prijete kaznenim prijavama, tužbama, i onda dođete u poziciju da ljudi koji trebaju donositi odluke, raditi. , izbjegavati preuzimanje neke inicijative, izbjegavati odgovornost za donošenje odluke. Mislim da je vrijeme da skratim i odlučim. Nažalost, ovo je i period kada je federalni ministar odsutan zbog bolesti i operacije koju je imao. Možda zato nemamo jasne i definirane stvari, pa nije ni sporno da biramo nadzorni odbor i upravu. Mogli bismo to završiti natječajima dok je ministar na liječenju.
Južna interkonekcija, sporno pitanje, još uvijek nema dogovora. Kako vidite sudbinu ovog zakona u Domu naroda?
– Nekako smo stvarno posebno sposobni pitanja koja ne bi trebala imati takvu političku konotaciju pretvoriti u vrhunska politička pitanja. Sad gledam i pratim. Pitanje Južne interkonekcije tema je predsjedničke kampanje u Hrvatskoj. To poručuju predsjednički kandidati. Ako će biti Južne interkonekcije, neće je biti bez međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Sad se postavilo pitanje tko će biti taj koji će realizirati projekt Južne interkonekcije. Naš stav je vrlo jasan da može postojati samo jedan operator koji će se baviti transportom plina. Naravno, može biti više operatora koji će raditi distribuciju, kao što imate Sarajevo plin, kao što će vjerojatno biti nešto Travnik plina, kao što imate Brčko plin. No, transport plina može obavljati samo BH Gas. To će se na kraju morati riješiti.
Dinamika je evidentna, no Europska unija je, ipak, upozorila da ona trenutno malo stagnira i pozvala vlasti BiH da nekako ubrzaju taj proces.
– Očito je da je ono što smo odabrali za politiku razgovora i dogovora, kompromisa dalo određene rezultate, daje rezultate, pomaknuli smo se s mrtve točke – zaključio je Nikšić.
