Policijski službenici Odsjeka za suzbijanje kompjuterskog kriminaliteta Federalne uprave policije, uz asistenciju OSA-e i u saradnji sa MUP-om USK-a, spriječili su samoubistvo maloljetne osobe u Velikoj Kladuši. Informacije o najavi samoubojstva i ovoga su puta prikupljane putem društvenih mreža. Nakon dojave Interpola, pripadnici FUP-a slično su reagirali iu svibnju, kada su locirali i identificirali maloljetnicu iz Olova, koja je također na društvenim mrežama objavila samoubojstvo.
Traženje podrške
Bio je to 15. slučaj u posljednje dvije godine u kojem su djeca najavila da će dignuti ruku na sebe.
Psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović kaže da istraživanja pokazuju da djeca i adolescenti često koriste internet kao način izražavanja osjećaja i traženja podrške, te da objave samoubojstva na društvenim mrežama mogu biti poziv u pomoć ili način pokazivanja emocija koje i čine. ne usuditi se podijeliti osobno.
– Razlozi zbog kojih djeca razmišljaju o samoubojstvu i, nažalost, ponekad ga počine, uključuju niz čimbenika, od psihičkih i emocionalnih do socijalnih i obiteljskih uvjeta. Depresija, anksioznost, poremećaji ponašanja, impulzivnost, kao i nestabilni ili disfunkcionalni obiteljski odnosi, zanemarivanje, emocionalno zlostavljanje ili obiteljsko nasilje, kao i stres i pritisak okoline mogu povećati rizik. Utjecaj društvenih mreža može značajno utjecati na psihičko zdravlje djeteta jer je vršnjačko nasilje na internetu često intenzivnije jer postaje dostupno široj javnosti. Posebno zabrinjava činjenica da su djeca i adolescenti na internetu izloženi sadržajima koji romantično prikazuju samoubojstvo ili ga promiču kao izlaz iz teških situacija – rekla je Zrnanović-Hasanović.
Društvene mreže bez odgovarajuće kontrole predstavljaju značajnu prijetnju za djecu, ističe prof. dr.sc. Hadžib Salkić, stalni sudski vještak za oblast kriminalistika i mobilne tehnologije.
Ozbiljni rizici
– Na društvenim mrežama djeca se susreću sa zlonamjernim sadržajima, poput izazova opasnih po život, online predatora, vršnjačkog nasilja (cyberbullying), te manipulativnih grupa koje ih mogu dovesti do ozbiljnih emocionalnih i fizičkih rizika. Djeca često nemaju dovoljno zrelosti da procijene rizike i lako postaju mete – dodao je Salkić.
Salkić je sa svojim kolegama Nedžadom Korajlićem i Jasnom Eminović napravio priručnik koji govori o mjerama prevencije i rješenjima za prijetnje s mreža. Borba protiv ove pošasti, kaže, uključivala bi edukaciju roditelja i djece o rizicima i sigurnosnim praksama na mrežama, implementaciju alata za roditeljsku kontrolu i ograničavanje pristupa neprimjerenom sadržaju, kao i zakonske mjere.
Praćenje platforme
Salkić je naglasio da će zakonske mjere podrazumijevati uvođenje minimalne dobne granice za pristup društvenim mrežama, uz strogu provjeru identiteta, aktivno praćenje platformi za uklanjanje štetnog sadržaja i praćenje aktivnosti, kao i podršku i prevenciju.
– Uz dostupnost savjetodavne i psihološke pomoći djeci, predlažem balans između obrazovanja, tehnoloških rješenja i zakonske regulative, s fokusom na jačanje svijesti o sigurnom korištenju interneta – naglasio je Salkić.
