Institucije Bosne i Hercegovine, nakon više od pola godine privremenog financiranja, konačno bi trebale dobiti proračun za ovu godinu.
Jedina točka
Naime, Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2024. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, jedina je točka dnevnog reda hitne sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je zakazan za 16. srpnja.
Državno Predsjedništvo uputilo je ovaj dokument u saborsku proceduru sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku, što znači bez mogućnosti izmjena.
Predsjedatelj Doma naroda PSBiH Dragan Čović ranije je izjavio da bi prijedlog državnog proračuna trebao biti usvojen 19. srpnja.
Čović očekuje da će Zastupnički dom usvojiti predloženi proračun, nakon čega bi Dom naroda održao sjednicu, najvjerojatnije 19. srpnja, kako bi proračun bio definitivno usvojen.
Jednoglasno utvrđeno
Vijeće ministara BiH na sjednici u Mostaru 4. srpnja utvrdilo je Nacrt, a potom je Predsjedništvo BiH dan kasnije, na sjednici 5. srpnja, također utvrdilo Nacrt zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH. BiH za 2024. godinu i proslijedila ga kao ovlašteni predlagač Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine na razmatranje i usvajanje.
Vijeće ministara BiH jednoglasno je utvrdilo Nacrt zakona o proračunu institucija BiH za 2024. godinu, uz korekcije na sjednici koje se, između ostalog, odnose na povećanje proračuna Ministarstva obrane BiH za 1.750.000 KM u odnosu na proračun. prvobitno planiranih sredstava, te povećanje proračuna Predsjedništva BiH za 500.000 KM.
Istovremeno, proračuni Ministarstva sigurnosti BiH smanjeni su za 950.000 KM u odnosu na prvotno planirana sredstva, Ureda za veterinarstvo za 500.000 KM i Zavoda za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera za 800.000 KM, Vijeće ministara BiH.
Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u okviru proračuna za 2024. godinu iznose 1.355.400.000 KM, što je povećanje od 40 milijuna KM u odnosu na proračun institucija BiH za 2023. godinu. Prihodi od neizravnih poreza planirani su u iznosu od 1.020.500.000 KM i na istoj su razini kao i prethodne godine, kada su u odnosu na proračun za 2022. godinu povećani za oko 155 milijuna KM. Među ostalim izvorima financiranja su i neporezni prihodi institucija BiH u iznosu od 248.049.000 KM, što je u odnosu na prethodnu godinu više za oko 95,9 milijuna KM.
Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.355.400.000 KM i veći su za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.430.733.053 KM. Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranja vanjskog duga BiH u proračunu za 2024. godinu iznose 2.786.133.053 KM, što je povećanje za 224.766.691 KM ili devet posto u odnosu na 2023. godinu.
Nužne reforme
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ranije je izjavila da se usvajanjem proračuna stvaraju uvjeti za nesmetan rad i funkcioniranje institucija i ispunjavanje međunarodnih obveza, ali i za provođenje potrebnih reformi.
– Stvorili smo i preduvjete za implementaciju novog Plana rasta EU koji je odobrila Europska komisija za zemlje regije, a samim time i za BiH – rekla je Krišto.
Nakon što je Vijeće ministara BiH utvrdilo Nacrt, dan kasnije Državno Predsjedništvo utvrdilo je Nacrt zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2024. godinu.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je i zaključak kojim se zadužuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da u roku od 15 dana od dana podnošenja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine opširne informacije o razlozima neispunjavanja obveza utvrđenih zakonom i drugim propisima. dana donošenja ovog zaključka, u suradnji s drugim nadležnim tijelima i institucijama Bosne i Hercegovine u postupku izrade i donošenja zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2024. godinu.
Predsjedništvo BiH posebno traži utvrđivanje odgovornih institucija i eventualno pojedinaca za evidentno nepoštivanje zakonom propisanih rokova i nepoštivanje zakonom propisanih procedura, potrebnih za blagovremeno donošenje zakona o proračunu Bosne i Hercegovine kao jedinstvenog najvažnijih zakona Bosne i Hercegovine.
Dodatni novac
Savjetnica za ekonomska pitanja predsjedatelja Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Hatidža Jahić izjavila je da je usvajanje proračuna BiH ključni preduvjet za povlačenje prve tranše iz Plana rasta Europske unije za zapadni Balkan, u iznosi oko 70 milijuna eura.
Navela je i kako je otvorena mogućnost povlačenja dodatnih preko 30 milijuna eura u tekućoj godini, ovisno o stupnju ispunjenosti predviđenih reformi.
Prema njezinim riječima, proračun BiH omogućava modernizaciju administrativnih kapaciteta, borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa i druge ključne promjene.
Jahić je napomenuo da je Denis Bećirović, predsjedatelj Predsjedništva BiH, na sjednici Predsjedništva BiH predložio povećanje budžeta za Memorijalni centar Srebrenica – Memorijal za žrtve genocida iz 1995. godine u iznosu od od 100.000,00 KM, te je ovaj prijedlog podržan i sastavni je dio Nacrta zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, koji je upućen u daljnju proceduru.
Također je navela da je Bećirović reagirao u pravcu traženja dodatnih 55 milijuna KM za potrebe Ministarstva obrane BiH kako bi se pomoglo ovo ministarstvo u kadrovskom smislu, te nabavi i održavanju vojne opreme u cilju realizacije Plan modernizacije i razvoja Oružanih snaga BiH za razdoblje 2017.-2027. godina. No, takav Bećirovićev prijedlog nije naišao na podršku.
Predsjedništvo BiH usvojilo je prijedlog proračuna glasovima predsjedatelja Denisa Bećirovića i članice Predsjedništva Željke Cvijanović.
Protiv usvajanja bio je član Predsjedništva Željko Komšić koji je, kako prenose mediji, rekao da je nemoguće u nekoliko sati proći kroz 460 stranica te da smatra da bi proračun trebao ići barem u redovnu proceduru u parlamentarna skupština.
