U cijeloj 2024. košarica osnovnih prehrambenih proizvoda bila je jeftinija za 2,1 posto, pri čemu su znatno niže cijene žitarica i šećera nadmašile više cijene biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa, izvijestila je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Naveli su i neznatan pad cijena hrane u zadnjem mjesecu prošle godine, uz značajno pojeftinjenje šećera i stabilne cijene žitarica. No, na tržištu BiH to se ne osjeti.
Cijene rastu
Štoviše, cijene hrane sve više muče građane. Iako se proteklih dana govorilo kako s Novom godinom dolaze nova poskupljenja, činjenica je da cijene hrane rastu iz mjeseca u mjesec, što uostalom govore i statistički pokazatelji.
Prema posljednjim podacima vezanim uz potrošačke cijene iz studenog prošle godine, najviše je poskupjela hrana, 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Udruge potrošača neprestano upozoravaju na kronično puzajuće poskupljenje hrane. Redžo Omerbašić, ekonomist i predsjednik Udruge potrošača Posavskog kantona, kazao je za “Dnevni Puls” da vlasti trebaju sudjelovati u povećanju proizvodnje hrane. Navodi da u cijeloj BiH nedostaju adekvatni poticaji kada je u pitanju poljoprivreda, ali i proizvodnja mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.
– Potrebno je liječiti uzroke i imati prevenciju, a ne zamrzavati poskupljenja. Tržište je otvoreno i zato je potrebno povećati proizvodnju u svim sferama – kaže Omerbašić.
Navodi i da ga zabrinjava povećanje iznosa najniže plaće, jer se boji inflacije, budući da, kako ističe, povećanje plaće dolazi s povećanjem potrošnje.
Javni sektor
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi činjenicu da je prošle godine u Republici Srpskoj u siječnju uvedena minimalna plaća sa 700 na 900 KM, što je, kaže, uzrokovalo lančana poskupljenja i raznih usluga, od frizera, pekara, kozmetičara. Prema njegovim riječima, u drugoj polovici siječnja isto će se dogoditi i u Federaciji BiH.
– Jednostavno, ti se nameti ne mogu financirati na način na koji je to dosad bilo jer, nažalost, situacija je takva da će mjera minimalne plaće, koja se zapravo odnosi na one koji su najlošije plaćeni, praktički izazvati lančana poskupljenja. A oni koji umjesto 619 KM primaju 1.000 KM tu će razliku potrošiti na skuplje proizvode i usluge. Dakle, definitivno imamo enormno razvijenu i skupu administraciju, javni sektor koji je nedopustivo skup za ovaj nivo ekonomskog razvoja koji imamo u Bosni i Hercegovini. S druge strane, sve je podređeno grupi izabranih dužnosnika koji nemaju pojma kako običan čovjek živi i koliko teško spaja kraj s krajem – ističe Pavlović.
Teški dani
Sagledavajući cijelu situaciju, Pavlović kaže da su izgledi dosta loši i da će krenuti novi val poskupljenja u cijeloj BiH.
– Neke subvencije o kojima se sporadično govori u smislu pomoći malim mikropoduzećima su nešto na što se ne može računati, jer je glavni problem opterećenje posla. Ako je rad skup, ne u smislu plaće, nego u smislu opterećenja koje ulazi u fondove, a oni se neracionalno koriste, što je očito, to će prilično otežati život u BiH. A ako uzmemo u obzir da će se na neki način smanjiti opcija odlaska u inozemstvo, jer je i tamo kriza, bojim se da nas čekaju jako teški dani – kaže nam Pavlović.
