U sklopu jedne od najznačajnijih kazališnih manifestacija u Bosni i Hercegovini, 43. Kazališnih/Kazališnih igara u Jajcu, Muzej književnosti i kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine pridružit će se obilježavanju festivala priredivši izložbu „Učo – Pola stoljeća bez Jurislava Korenića“ autorice, muzejske savjetnice Amine Abdičević, koja će biti otvorena u petak, 28. lipnja u velikoj kazališnoj dvorani Doma kulture Jajce.
Sarajevska publika je ove godine imala priliku pogledati izložbu u galeriji “Mak” Muzeja književnosti i kazališne umjetnosti BiH, koja je otvorena 1. marta, kada je obilježeno 50 godina od odlaska jednog od naj značajne ličnosti za bosanskohercegovačko kazalište i kulturni život Sarajeva.
Prezentacija arhivske građe
U sklopu izložbe bit će predstavljen dio arhivske građe iz bogate zbirke Jurislava Korenića koja se čuva u Muzeju književnosti i kazališne umjetnosti BiH. Uz ostalo, publika će imati priliku pogledati samostalne i scenske fotografije, plakate i programe predstava, priznanja i nagrade, kritičku literaturu kao i druga svjedočanstva iz bogatog redateljskog, autorskog i glazbenog opusa ovog maga svijeta. kazališna scena.
– Radujemo se što ćemo i ove godine biti dio ovog značajnog teatarskog događaja u Bosni i Hercegovini, gdje još jednom imamo čast i zadovoljstvo da festivalskoj publici u Jajcu predstavimo dio bogate teatarske baštine Bosne i Hercegovine, koju pohranjena je u fondovima i zbirkama našeg muzeja. Prošle godine smo u sklopu Kazališnih igara u Jajcu otvorili izložbu o jednom od najznačajnijih bh. glumačkih bardova Reihana Demirdžića, čiji je bogati umjetnički opus usko povezan s Jurislavom Ucom Korenićem, gdje ih je osim prijateljstva povezala i dugogodišnja suradnja na poznatoj predstavi Karadžoz. U našem muzeju čuvaju se bogate zbirke drugih značajnih kazališnih umjetnika, ali i bh. kazališne institucije, te se iskreno nadamo da će se naša uspješna saradnja nastaviti iu narednim festivalskim godinama – kazala je za Fenu autorica predstave Amina Abdičević.
Promotorica izložbe je direktorica Muzeja Šejla Šehabović.
Na poziv Borisa Papandopoulosa Zagrepčanin Jurislav Korenić dolazi u Sarajevo 1952. godine kada postaje ravnatelj Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu. Prije toga, kao apsolvent režije na zagrebačkoj Kazališnoj akademiji u klasi profesora Branka Gavele, radio je u Zagrebu kao korepetitor i kontrabasist Simfonijskog orkestra Radio-Zagreba. Iz Zagreba Korenić odlazi u Rijeku, gdje u Narodnom kazalištu “Ivan Zajc” obnaša dužnost korepetitora i ravnatelja Opere, te ravnatelja opernog ansambla (1949. – 1952.).
Godine 1955. bio je jedan od glavnih inicijatora i utemeljitelja Malog kazališta, današnjeg Kamernog teatra 55, prvog kamernog teatra u Jugoslaviji, kada je postao njegov prvi ravnatelj i ravnatelj. Godine 1960. sa suradnicima i kolegama utemeljio je Festival male i eksperimentalne scene – MESS kao jedinstvenu kazališnu manifestaciju. Aktivno je sudjelovao u osnivanju Dramskog studija (1967.) pri Malom kazalištu i Festivala malih i eksperimentalnih scena, koji je 1972. prerastao u Odsjek za scenske umjetnosti i teatrologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Jurislav Korenić bio je direktor Lutkarskog kazališta u Sarajevu od 1969. do 1973. godine, au isto vrijeme, u suradnji s glumcem Reihanom Demirdžićem, utemeljio je teatar Karađoz u Svrzinoj kući u Sarajevu. Umro je 1. ožujka 1974. na dužnosti dramaturga Narodnog pozorišta u Sarajevu. Kao zaljubljenik u svoj poziv i kazališnu umjetnost, Jurislav Korenić režirao je više od stotinu opera i drama, te predstava za djecu.
