Bosna i Hercegovina ostaje jedinstvena država unutar međunarodno priznatih granica, sa Sarajevom kao glavnim gradom, jednom Vladom, Predsjedništvom, Parlamentom i Ustavnim sudom. Ovo je dio teksta s naslovnice “Pulsa” od prije 29 godina, dan nakon parafiranja Daytonskog sporazuma u američkoj vojnoj bazi “Wright-Patterson”.
Poruka: „Kraj rata“ ilustrirala je atmosferu u kojoj su građani nakon 4 godine agresije, stradanja, ratnih zločina i genocida konačno odahnuli. Opći okvirni sporazum za mir parafiran je nakon pregovora koji su trajali od 1. do 21. studenog, a službeno su ga potpisali predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović te predsjednici Hrvatske i SRJ Franjo Tuđman i Slobodan Milošević 14. prosinca. , 1995., u Elizejskoj palači u Parizu.
Poruka s naslovnice “Kraj rata” ilustrirala je atmosferu u kojoj su građani nakon četiri godine agresije, stradanja, ratnih zločina i genocida konačno odahnuli. Opći okvirni sporazum za mir parafiran je nakon pregovora koji su trajali od 1. do 21. studenog, a službeno su ga potpisali predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i predsjednici Hrvatske i SRJ Franjo Tuđman i Slobodan Milošević 14. prosinca. , 1995., u Elizejskoj palači u Parizu.
U tih 21 dan pregovora bilo je pritisaka i ucjena, ali me taj datum podsjeća i na to da je taj dan zaustavljen rat. To je najveća vrijednost, uz sve anomalije i probleme koje je Daytonski sporazum donio u BiH – kazao je za “Puls” Miro Lazović, sudionik pregovora u Daytonu, bivši predsjednik Skupštine RBiH.
Lazović ističe da bi se još jednom zalagao za mir, ali i za ideje koje predsjednik Izetbegović nije prihvatio. Jedna od njih, zabrana prodaje kuća i stanova na 15 godina, omogućila bi intenzivniji povratak, jer bi u tom razdoblju strahovi splasnuli, a građani bi se počeli vraćati kućama.
– Zajedno s gospodinom Komšićem sam se na početku pregovora protivio statusu RS-a, jer Skupština, koju sam vodio, i Predsjedništvo nikada nisu razmatrali prihvaćanje RS-a kao entiteta. Kasnije sam saznao da je to prihvaćeno dva mjeseca ranije u Ankari, pod pritiskom Holbrookea. To je bio predmet spora prvih dana u Daytonu, ali je Holbrook to zaustavio na način da gubimo vrijeme, da imamo dva entiteta i da treba napraviti ustav koji će omogućiti državi BiH funkcionirati i opstati – dodaje Lazović.
Više nego danas, u prvim godinama mira, građani su vjerovali u izgradnju bolje i funkcionalnije BiH, ali to se ni do danas nije dogodilo. Lazović kaže da je Daytonski sporazum donio mir, ali je istovremeno afirmirao etničke podjele i politike koje su građane Bosne i Hercegovine gotovo 30 godina taoci.
– Razdoblje iza nas obilježeno je borbom za reintegraciju države i onima koji političkim sredstvima žele ostvariti ratne ciljeve. Taj permanentni sukob živimo i danas, a građani ne vjeruju u stabilnu državu punu ljudskih prava, pa mladi odlaze. To me zabrinjava, ali Bosna i Hercegovina je jača od svojih unutarnjih i vanjskih neprijatelja i to je kroz svoju povijest više puta pokazala. Ovo je zemlja koja ima svoju stolicu u UN-u, otvorila je put u EU i NATO. Taj put će potrajati, na njemu će biti mnogo blokada i kočnica, ali vjerujem da će te politike na kraju biti poražene – ističe Lazović.
Miro Lazović na godišnjicu parafiranja Daytonskog sporazuma: Dokument koji je donio mir, ali i afirmirao etničke podjele
BiH ostaje jedinstvena država unutar međunarodno priznatih granica, sa Sarajevom kao glavnim gradom, jednom Vladom, Predsjedništvom, Parlamentom i Ustavnim sudom. Ovo je dio teksta s naslovnice “Pulsa” od prije 29 godina, dan nakon parafiranja Daytonskog sporazuma u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson. Poruka: „Kraj rata“ ilustrirala je atmosferu u kojoj su građani nakon 4 godine agresije, stradanja, ratnih zločina i genocida konačno odahnuli. Opći okvirni sporazum za mir parafiran je nakon pregovora koji su trajali od 1. do 21. studenog, a službeno su ga potpisali predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i predsjednici Hrvatske i SRJ Franjo Tuđman i Slobodan Milošević 14. prosinca. , 1995., u Elizejskoj palači u Parizu.
– U tih 21 dan pregovora bilo je pritisaka i ucjena, ali me taj datum podsjeća i na to da je tog dana rat zaustavljen. To je najveća vrijednost, uz sve anomalije i probleme koje je Daytonski sporazum donio u BiH – kazao je za “Puls” Miro Lazović, sudionik pregovora u Daytonu, bivši predsjednik Skupštine RBiH.
Lazović ističe da bi se još jednom zalagao za mir, ali i za ideje koje predsjednik Izetbegović nije prihvatio. Jedna od njih, zabrana prodaje kuća i stanova na 15 godina, omogućila bi intenzivniji povratak jer bi se u tom razdoblju smanjio strah i građani bi se počeli vraćati kućama.
– Zajedno s gospodinom Komšićem sam se na početku pregovora protivio statusu RS-a, jer Skupština koju sam vodio i Predsjedništvo nikada nisu razmatrali prihvatanje RS-a kao entiteta. Kasnije sam saznao da je to prihvaćeno dva mjeseca ranije u Ankari, pod pritiskom Holbrookea. To je bio predmet spora prvih dana u Daytonu, ali je Holbrook to zaustavio na način da gubimo vrijeme, da imamo dva entiteta i da treba napraviti ustav koji će omogućiti državi BiH funkcionirati i opstati – dodaje Lazović.
Ž8= A. Bajramović
