Predsjednik Udruge žrtava genocida Murat Tahirović reagirao je nakon što je ratni zločinac Radislav Krstić zatražio puštanje na slobodu i priznao geocid u Srebrenici.
– Nakon Biljane Plavšić, njenog lažnog prihvaćanja odgovornosti i lažnog kajanja za ratne zločine, nakon Darija Kordića i njegovog lažnog iskaza kako bi bio pušten na slobodu, a nakon puštanja na slobodu javno je izjavio da bi “u sekundi sve ponovio”. “, sada Radislav Krstić, prvi sudac za genocid u Srebrenici, piše, obećava da će glasati čak i za rezoluciju o genocidu u Srebrenici – navodi Tahirović u izjavi.
Krstić je istaknuo da treba govoriti o grobnicama, kao i o nestalima.
– Ako je već tako i on stvarno vjeruje da je u Srebrenici počinjen genocid, neka pošalje pismo svim zemljama, pa i Srbiji, koje su glasale protiv rezolucije ili su bile suzdržane, neka kao general vojske koja je počinila genocida, pokazati im svoju spremnost da prihvati odgovornost za genocid u Srebrenici. Neka priča o grobnicama, o nestalima, o planovima kada su 1998. godine vršili “sanaciju terena” kada su skrivali tijela i premještali masovne grobnice – kazao je Tahirović.
Pita se “tko je to učinio i po čijem nalogu?”.
– Da je pošten i napisao istinu o genocidu, sve što zna o najvećem zločinu, grobnicama, planovima, imenima zločinaca, možda bi podržali njegov zahtjev. Ovakvo ponašanje nastavak je već ustaljene prakse ratnih zločinaca koji se na sve načine pokušavaju osloboditi. Ključno je da ih kao kriminalce dovedemo u poziciju da sve priznaju. Krstić je u prvom zahtjevu priznao zločin u i oko Srebrenice, sada je priznao genocid – istaknuo je Tahirović.
Podsjećamo, bivši komandant Drinskog korpusa tzv “VRS” Radislav Krstić osuđen je na 35 godina zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine.
Krstić je prva osoba koju je Haški tribunal osudio za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici.
Uz zahtjev za prijevremeno puštanje, koji je podnio u siječnju 2024., u lipnju ove godine priložio je i pismo u kojem traži puštanje nakon 26 godina.
Pismo je napisano nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila Rezoluciju o Danu sjećanja na genocid u Srebrenici.
Puštanje na slobodu zatražio je, među ostalim, na temelju priznanja, ali i narušenog zdravlja te godina koje je proveo u zatvoru.
