Poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula osvrnuo se na klimatske promjene i sve češće temperaturne ekstreme kojima smo izloženi te posljedice koje sve to ostavlja.
Odgovorio je na tri pitanja za Večernji list:
1. Kako klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vrućina? Možemo li očekivati da ovakvi toplinski valovi u našim krajevima budu uobičajeni u sljedećim desetljećima?
VAKULA: Nisam stručnjak za klimatske promjene, ali čini mi se vrlo vjerojatnim da ćemo u budućnosti, kao i do sada, s prosječnom znatno višom srednjom temperaturom zraka nego prije – i godišnje i posebice ljeti – Bit će još vrućih dana, čak i onih bliže rekordnim vrijednostima. Istovremeno, više je toplinskih valova koji mogu utjecati na zdravlje, a koje prema postojećim kriterijima službeno imamo samo u najtoplijem dijelu godine. No, ako bismo promatrali povremena velika i dugotrajna odstupanja od prosječne temperature zraka, toplinskim valovima mogli bismo proglasiti i neka razdoblja u drugim godišnjim dobima. Samo što ih većina ljudi lakše podnosi od ove izuzetne ljetne vrućine.
2. Koje su dugoročne posljedice ekstremnih vrućina na ekosustave i poljoprivredu?
VAKULA: I ovdje preporučam da pitate nekog stručnijeg od mene. Prema „Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu“, zaključujem da ćemo u većem dijelu Hrvatske u narednim desetljećima vrlo vjerojatno imati prosječno manje kišnih razdoblja, manje vlage u tlu, manje vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača i više sušnih razdoblja, tople noći i vrući dani, sunčevo zračenje, prosječna razina mora. I neki drugi vremenski ekstremi. A i bez njih, osim “običnih” vremenskih prilika, na opstanak biljaka i životinja utječe i onečišćenje tla, atmosfere i vode.
3. Kako se promijenila klima na našim prostorima u posljednjih nekoliko desetljeća, a kako se očekuje da će se promijeniti u budućnosti? Koje mjere treba poduzeti kako bi se zajednice bolje pripremile za buduće ekstremne vrućine?
VAKULA: Prema analizi podataka DHMZ-a, nedvojbeno živimo u najtoplijem desetljeću otkako se provode mjerenja. Prosječna temperatura zadnjih desetljeća je gotovo posvuda među najvišima u poznatoj povijesti. Istovremeno, u ovom stoljeću imamo znatno više ne samo pojedinačnih rekordnih dnevnih vrijednosti, već i izrazito toplih dugotrajnih razdoblja. Ne može se tvrditi, ali prema scenarijima budućeg stanja atmosfere postoji vrlo velika vjerojatnost nastavka ovakvog (lošeg) vremena. Ne znam koje bismo mjere trebali poduzeti, ali čini mi se logičnim smanjiti zagađenje, betonizaciju, asfaltiranje i prekomjernu potrošnju energije te povećati zelene površine, posebice gradske parkove i šumske površine.
