Već dvije i pol godine na snazi je Uredba koju je, na inzistiranje Ministarstva prostornog uređenja FBiH i tadašnje Uprave “Autocesta FBiH”, donijela prethodna Vlada FBiH na čelu s Fadilom Novalićem, kojom je rad građevinskom sektoru mnogo teže i prijeteće ugroziti megaprojekte.
Naime, riječ je o Uredbi o uređenju gradilišta, obveznoj dokumentaciji o gradilištu i sudionicima u građenju, prema kojoj su se strane tvrtke izvođači našle u problemu s obzirom na to da moraju angažirati samo osoblje koje ima položen stručni ispit iz jednog od službenih jezika u BiH pred Ministarstvom finansija.
Diskriminirajuća regulativa
– Dokazom o stručnoj osposobljenosti u smislu stavka (2) točke d) ovoga članka za stručnu osobu smatraju se sljedeći dokumenti: a) ovlaštenje za fizičku osobu izdano od strane Ministarstva ili b) ovjerena preslika uvjerenja o položen stručni ispit sukladno članku 49. stavak (2) točka b), odnosno rješenje o oslobađanju od polaganja stručnog ispita za zvanja za koja Uredbom nije propisano stjecanje ovlaštenja za fizičke osobe, te potvrdu o radno iskustvo u struci, sastavljeno na memorandumu pravne osobe s upisanim ukupnim brojem godina od dana stjecanja više stručne spreme (VSS) ili minimalno 240 ECTS bodova II. ciklusa visokog obrazovanja i referencom popis – navodi se u stavku ove uredbe.
Dalje se navodi da je to uvjet za dobivanje ovlaštenja za sudjelovanje u građevinskim projektima!?
Ovakav diskriminirajući propis, uveden vjerojatno radi favoriziranja domaćih tvrtki za projektiranje i nadzor, prema mišljenju stručnjaka, krši sve moderne poslovne prakse u suvremenom globaliziranom svijetu.
Da se ne radi o uobičajenoj praksi, već o ishitreno usvojenoj izmjeni, najbolje govori činjenica da dosadašnji propis nije podrazumijevao da se stručni ispit mora položiti na službenim jezicima u BiH. Apsurdno je, naime, da se raspisuju međunarodni natječaji, a onda se stranim tvrtkama onemogućuje da te iste poslove rade sa svojim stručnjacima.
Zbog ovakvih diskriminirajućih propisa obratili smo se Europskoj investicijskoj banci (EIB) i Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) s obzirom na to da financiraju megaprojekte na Koridoru 5C, a čiju realizaciju provode strane tvrtke koje su na koje ovaj propis izravno utječe.
Iz EIB-a su nam naglasili da u projektima koje financiraju u BiH sudjeluju tvrtke iz brojnih zemalja svijeta te da do sada nisu bili upoznati s poteškoćama u primjeni pravila koja vrijede za tvrtke koje nisu iz BiH.
– Naravno, predlagatelji koji sudjeluju u projektima koje financira EIB pridržavaju se lokalnog zakonodavstva i natječajne dokumentacije koju objavljuje predlagatelj, kao i pravila EIB-a. U svim natječajnim dokumentima za ugovore financirane od strane EIB-a, pozivamo ponuditelje da pisanim putem upozore naručitelja, uz presliku EIB-u, u slučaju da smatraju da su pojedine odredbe natječajne dokumentacije nepoštene ili narušavaju tržišno natjecanje. Za sada nam nije poznato takvo upozorenje ponuditelja – rekli su nam iz EIB-a.
EBRD je naglasio da su promicanje dobrih politika i praksi nabave te njihova provedba sastavni dio njihova mandata i procesa tranzicije za zemlje u kojima posluju.
– U svojoj tranziciji prema tržišnim gospodarstvima i primjeni načela višestranačke demokracije, EBRD smatra da zemlja poslovanja mora postići ekonomičnost, učinkovitost, transparentnost i odgovornost u poslovanju u javnom sektoru. Država poslovanja trebala bi osigurati održivi okvir za ekonomično i učinkovito djelovanje privatnog sektora. Konkurencija je dokazani način postizanja ekonomičnosti i temeljno je načelo dobre prakse nabave – kazali su za “Dnevni Puls” iz EBRD-a.
Nadalje navode da transparentni i pravedni postupci dodjele ugovora s javnim sektorom u području roba, radova, usluga ili konzultantskih usluga pomažu u stvaranju pouzdanih i stabilnih tržišta za učinkovita privatna poduzeća.
Javni sektor
– Oni također čine osnovu za utvrđivanje odgovornosti i poticanje ekonomičnog korištenja javnih sredstava. EBRD ostaje na raspolaganju Vladi Federacije BiH i nadležnim tijelima za podršku u ostvarivanju tranzicije zemlje ka tržišnim ekonomijama kroz ekonomičnost, učinkovitost, transparentnost i odgovornost u poslovanju u javnom sektoru – ističu iz EBRD-a.
Da zaključim da je njihov odgovor potpuno jasan, a to je da oni stoje na raspolaganju našoj državi, ali moraju vrijediti uvjeti tržišne ekonomije i ista pravila za sve. Eventualna prilagodba nekome da dobije natječaj zbog nekog propisa ne može i ne smije biti opcija, a zatvaranje tržišta svakako je korak dalje od Europske unije.
Opasnost od obustave velikih projekata
Strane tvrtke koje rade na brojnim projektima zabrinute su i nije im jasno kako će realizirati građevinske projekte. Nije im jasno primjenjuje li se ovaj propis retroaktivno, odnosno moraju li strani stručnjaci koji su dobili dozvole prije uvođenja ovog propisa radove obustaviti ili ih mogu nastaviti.
Iz Ministarstva prostornog uređenja FBiH i “Autocesta FBiH” nikada nismo dobili odgovor na naše upite, ali neslužbeno doznajemo da Ministarstvo i Vlada FBiH planiraju izmijeniti ovakvu uredbu. No, oko takvih pitanja ne smije biti mjesta politiziranju i potrebna je hitna reakcija, jer većini stranih tvrtki istekle su licence ili će uskoro isteći, a nove ne mogu dobiti. Zbog toga postoji opasnost od obustave velikih projekata od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Inače, posljednjih godina brojne tvrtke angažirane su na realizaciji brojnih projekata u FBiH, poput Južne longitudinale, terminala u Međunarodnoj zračnoj luci Sarajevo, Prve i Druge transverzale, tramvajskih linija u Sarajevu, ali najviše značajan je svakako Koridor 5C koji je trenutno u izgradnji i za koji je potreban angažman domaćih i stranih stručnjaka.
