Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenoga, ustanovili su 1999. godine Ujedinjeni narodi, u spomen na tri sestre Mirabal iz Dominikanske Republike.
Ove hrabre žene, poznate i kao “sestre Mirabal”, brutalno su ubijene 25. studenog 1960. godine po nalogu tadašnjeg diktatora Rafaela Trujilla. Borile su se za pravdu, ljudska prava i demokraciju, često su bile uhićene i zlostavljane, a njihovo brutalno ubojstvo, prilikom povratka iz posjeta zatvoru u kojem su bili njihovi muževi, postalo je simbol borbe protiv nasilja.
Najčešći oblik nasilja
Nasilje nad ženama, djevojčicama i djevojkama ostaje jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava na globalnoj razini. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo svaka treća žena u nekom trenutku svog života doživi fizičko ili seksualno nasilje. U Hrvatskoj, primjerice, statistike pokazuju alarmantne brojke – svaka žena svakih 15 minuta postane žrtva nasilja. Osim toga, gotovo četvrtina djevojaka u dobi od 15 do 19 godina prijavila je da je doživjela seksualno ili fizičko nasilje u okviru adolescentskih veza, a nasilje se dalje širi i internetom gdje su žene i djevojke izložene raznim oblicima uznemiravanja, koliko ih ima. kao njih 77 posto.
Prepoznavanje nasilja
Borba protiv nasilja nije samo pravna ili društvena, nego i edukativna. Stručnjaci Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) ističu da obrazovni sustav u mnogim zemljama ne posvećuje dovoljno pozornosti temama prevencije nasilja, prepoznavanja nasilničkog ponašanja, zaštite žrtava, kao ni izgradnji zdrave, ravnopravne i odnose poštovanja među mladima. Kako bi se to promijenilo, CESI se već godinama zalaže za uvođenje cjelovite seksualne edukacije u škole, koja bi mladima omogućila da prepoznaju nasilje, znaju kako se zaštititi i kako pružiti podršku žrtvama.
Od 2013. godine besplatna i anonimna linija za podršku primila je više od 18.500 poziva, a više od 60 posto poziva odnosilo se na rodno uvjetovano nasilje, pri čemu su najčešći počinitelji bivši ili sadašnji partneri i članovi obitelji. Žene čine oko 70 posto pozivatelja, a najčešći oblici nasilja su obiteljsko nasilje, prijetnje, silovanja i prijetnje intimnih partnera.
Crvena linija Kantona Sarajevo
SOS crvena linija – 033 222 000 – je telefonski broj koji građanima Kantona Sarajevo i šire omogućava da u roku od 24 sata prijave svaki oblik nasilja u obitelji, fizičkog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog nasilja.
Nakon prijave nasilja, koja može biti i anonimna, dobit će adekvatne informacije o tome kako riješiti problem nasilja ili spriječiti nasilje, tj. kome se obratiti za daljnju pomoć.
Po potrebi, nakon telefonske dojave, može se koordinirati intervencija policije i nadležne službe socijalne skrbi, odnosno postoji mogućnost koordiniranja zbrinjavanja u Sigurnoj kući.
Crvena linija FBiH
Fondacija lokalne demokracije je 2008. godine s još pet organizacija potpisala memorandum o suradnji s Gender centrom Vlade FBiH o uspostavi jedinstvenog SOS telefona 1265 za područje Federacije. Prema regionalnoj rotaciji poziva na SOS telefon za žrtve obiteljskog nasilja, Fondacija lokalne demokracije prima pozive iz Sarajevskog i Bosansko-podrinjskog kantona.
Na SOS telefonu rade operaterke koje su završile poseban edukacijski program za rad sa žrtvama obiteljskog nasilja.
