U svijetu se 21. veljače obilježava Međunarodni dan materinskog jezika, koji je UNESCO odredio kao dan kada se veća pozornost pridaje pitanjima njegovanja jezične i kulturne raznolikosti.
Profesor bosanskog jezika i književnosti Namir Ibrahimović u izjavi za Fenu ističe da se jezik čuva upotrebom, ali ne u varijanti da se gleda tko koristi koju riječ da bi se prepoznao jedan od tri službena jezika u BiH, ali u složenoj strukturi, semantičkim bogatstvima, novim izvornim konstrukcijama, promjenama osnovnih značenja.
– Čitanjem se čuva jezik – duži linearni tekstovi sa sadržajem prilagođenim čitateljima različite dobi. Jezik se čuva pisanjem, ne porukama na različitim komunikacijskim aplikacijama, već tekstovima u kojima izražavamo ono što mislimo. Jezik se čuva obrazovanjem – ne patetičnim odama u slavu jednog od ova tri službena jezika, nego sustavnim pomaganjem učenicima da kompliciraju i obogaćuju materinski jezik. Jezik se čuva kroz razne radionice kreativnog pisanja, a ne natječaje za literarne radove neinventivne tematike koji se ponavljaju iz godine u godinu… – podvukao je Ibrahimović.
Bogatstvo raznolikosti
“Muzika spaja” – zajednički koncert mladih iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Niša
Ibrahimović navodi da se maternji jezik mijenja i leksički i strukturno i da to treba prihvatiti. Smatra da ne treba inzistirati na okoštavanju poželjnih jezičnih normi kako bi one bile jedino jamstvo priznatosti jezika. Kao što bi i sve ono čime se govornici u većoj mjeri služe trebalo postati dijelom standardnog jezika.
Govoreći o jeziku u digitalnom dobu, Ibrahimović kaže da je to novina s kojom se svi jezici svijeta susreću i nose na različite načine, te da je nemoguće pobijediti emotikone i skraćivanje riječi.
Hrvatska spisateljica Darija Žilić izjavila je da u doba globalizacije takozvani mali jezici postaju sve manje važni te da je u Hrvatskoj nedavno donesen Zakon o hrvatskom jeziku kako bi se očuvao jezik. sa svim svojim specifičnostima.
– Naravno, jezici se mijenjaju, oni su živa materija, elementi drugih jezika ulaze u jezik, to je prirodan proces. Poezija je važna za očuvanje materinskog jezika jer je specifičan oblik književnog stvaralaštva u kojem dolazi do izražaja jezični aspekt. Na pjesničkim festivalima diljem svijeta pjesnici često čitaju svoje pjesme kako na materinjem jeziku, tako i u prijevodu na drugi jezik. Herderovo stajalište kaže da se na materinskom jeziku najbolje mogu izraziti osjećaji i bivanje, ali vjerujem da možemo pisati i na drugim jezicima. Ali maternji jezik i dalje ostaje temelj, na njemu smo odrasli i naučili pisati – naglasila je u izjavi za Fenu Žilić.
Srpska književnica Jasmina Topić ističe da je Dan maternjeg jezika važan datum.
– Treba se samo prisjetiti narodne izreke da jezik posječe gore od mača, ali i da dušu liječi bolje od najčudesnijih melema. Upravo nas ovaj dan podsjeća na važnost korištenja jezika, ne samo kao sredstva komunikacije – jer nas on u konačnici i evolucijski izdvaja od ostalih vrsta na zemlji – već i kao sredstva izražavanja naših najdubljih želja, snova, nadanja; potreba da se svemu da smisao i smisao. Iz tog razloga, au čast jeziku, na dan kada obilježavamo Dan materinskog jezika, bilo bi zgodno odvojiti 15 minuta vremena, pronaći neku važnu ili lijepu misao, složenu i utjelovljenu na papiru, i negdje je spremiti , u bilježnici ili u svojim mislima kao uspomena ili malo upozorenje o vrijednosti sposobnosti izražavanja – istaknula je Topić u izjavi za Fenu povodom Međunarodnog dana materinskog jezika.
Od 2000. godine, sukladno zaključku UNESCO-a, u svijetu se 21. veljače obilježava kao Dan materinskog jezika koji je dio kulturnog identiteta naroda, točka prepoznavanja, različitosti, ali i tolerancije i razumijevanja. Briga za materinski jezik je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i vrlo osjetljivo mjesto tolerancije prema drugom i drugačijem.
U svijetu se govori oko 6.000 jezika, a prema prognozama lingvista do kraja 21. stoljeća više od polovice, čak i do dvije trećine, izumrijet će.
Svaka dva tjedna u svijetu se ugasi jedan jezik. Osnovno za opstanak jezika je da se prenosi djeci, da ima institucionalnu podršku, svoje pismo, da se njeguje u školama i medijima.
